Tablica i podaci: HGK/MFIN
Viši gospodarski rast od predviđenog povećao je iznad planiranog iznosa i prihode proračuna, no umjesto da se novac usmjeri na smanjenje minusa u državnoj blagajni, pohlepna državna administracija odlučila je rebalansom povećati potrošnju.
Ovakvo ponašanje Vlade Hrvatsku vodi u bankrot, za koji će onda, kao i u slučaju Grčke, biti krivi svi - od MMF-a do "ljudi guštera" - osim nas samih.
Ukupni proračunski prihodi povećani su za 1,76 milijardi kuna, no istovremeno je državna potrošnja povećana za gotovo isti iznos (1,74 milijarde kuna) pa je proračunski deficit ostao nepromijenjen na razini od 12,5 milijardi kuna ili 3,8 % BDP-a.
Porezni prihodi veći 1,8 milijardi kuna
Vlada rebalansom predviđa znatan porast poreznih prihoda, za 1,8 milijardi kuna, zbog rasta prihoda od PDV-a za 750 milijuna kuna, posebnih poreza i trošarina za 653 milijuna kuna zbog rasta potrošnje, ali i povećane visine trošarina na duhan i motorne benzine, plinsko ulje i kerozin te poreza na dobit za 439 milijuna kuna kao rezultat uplate poreza na dobit nakon godišnjih obračuna dobiti za 2014. godinu, koja je bila viša od očekivane.
S druge strane, znatnije su smanjeni prihodi od doprinosa zbog, za 400 milijuna kuna niže, procjene povlačenja sredstava iz II. mirovinskog stupa. Smanjeni su i prihodi od prodaje nefinancijske imovine (za 718 milijuna kuna) zbog odustajanja od prodaje dijela imovine uslijed neadekvatnih ponuda na provedenim natječajima.
Plaće iz proračuna rastu za 453,1 milijun
Povećani su rashodi za zaposlene, za 453,1 milijun kuna, zbog većih potreba u ministarstvima znanosti i unutarnjih poslova te zbog potrebe isplate razlike iznosa jubilarne naknade.
Povećani su prihodi dijelom su usmjereni za dodatna izdvajanja u resoru znanosti, obrazovanja i sporta (300 milijuna kuna), za sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije (160 milijuna kuna), te za socijalu i mirovine oko 370 milijuna kuna.
Hrvatska će za plaćanje dugova trebati 19 milijardi godišnje
Da podsjetimo, Hrvatska se nalazi u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita, kojom Europska komisija pokušava obuzdati javne financije država čije Vlade ne mogu kontrolirati potrošnju.
Javni dug Hrvatske približava se brojvi od 300 milijardi kuna, a sljedećih deset godina smo u fazi visokih otplata dospijeća većeg dijele glavnice i kupona do sada izdanih obveznica. Sve do 2025. prosječno godišnje dospijeva više od 18,8 mlrd. kuna.
Od 2017., kako prognoziraju stručnjaci Instituta za javne financije, slijedi pojačano zaduživanje radi refinanciranja tih obveza.
Tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi refinanciranja dugova Hrvatska nije imala sve od stjecanja neovisnosti.