Foto: Arhiva
U ZNAK sjećanja na logoraše koji su prije 69 godina goloruki krenuli na proboj iz dobro čuvanog ustaškog logora Jasenovac, u nedjelju, 4. svibnja, kod spomenika "Cvijet" bit će održan komemorativni skup te odana počast stradalima i preživjelima iz tog logora.
Osnovan je u ljeto 1941. na mjestu predratne industrijske zone nedaleko mjesta Jasenovac, a djelovao je do 22. travnja 1945. godine. Bio je to logor smrti, te radni i sabirni logor.
Zatočenici jasenovačkog logora bili su Srbi, Romi i Židovi zbog svoje etničke pripadnosti, te Hrvati, Slovenci, Bošnjaci (bosansko-hercegovački muslimani) i pripadnici drugih etničkih skupina koji su bili protivnici ustaške vlasti.
Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava koncentracijskih logora Jasenovac i Stara Gradiška. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.
Većina žrtava jasenovačkog logora ubijena je vješanjem ili hladnim oružjem. Budući da su zatočenici iscrpljivani teškim radom i da je ishrana u logoru bila oskudna a higijenski uvjeti loši, mnogi su zatočenici umrli od gladi i bolesti.
Posljednji zatočenici odlučili su 22. travnja 1945. pokušati proboj iz logora, znajući da im je to jedina mogućnost da prežive. Ustaše su, svjesni da će izgubiti rat, počeli uništavati tragove svojih zločina i likvidirati svjedoke.
Proboj je preživio stotinu i jedan zatočenik.
Ustaše su nakon proboja spalili i minirali ostatke logora, te su se 23. travnja počeli povlačiti prema Zagrebu.
Danas su od logorskih građevina ostali samo temelji, koji su sačuvani pod zemljom, a njihove su lokacije prema hortikulturalnom rješenju Bogdana Bogdanovića obilježene humcima i udubljenjima u zemlji.
Na nedjeljnoj komemoraciji sudjelovat će predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanović.