Ulagači ne vjeruju Hrvatskoj: Prinos na hrvatske obveznice među najvišima u Europi

Ilustracija: iCapital

U ČETVRTAK je Europska centralna banka predstavila program monetarnog popuštanja (QE) koji kreće od ponedjeljka 9. ožujka i trajat će najmanje do rujna 2016. godine. Mjesečno će se otkupljivati oko 60 milijardi eura vrijednosnih papira.

Guverner Draghi naglasio je kako Europa već osjeća posljedice promjena u monetarnoj politici te da BDP eurozone u posljednjem kvartalu 2014. godine bilježi porast od 0,3% na kvartalnoj razini, međutim stope inflacije i dalje se zabrinjavajuće niske.

Cilj ECB-a je dovesti inflaciju na godišnju razinu od oko 2% te potaknuti rast gospodarstva. Uz limit po izdavatelju od 30%, zanimljivo je kako je donja granica prinosa obveznica koje će se otkupljivati -0,2% a toliko iznosi i kamata na depozite ECB-a, navode analitičari iCapitala.

Ulagači plaćaju Njemačkoj da joj posude novac: Prinos na obveznice -0,212%

Prinos na dvogodišnju Njemačku obveznicu trenutno iznosi -0,212%, što će dakle predstavljati i limit za otkup njemačkih obveznica. Analitičari ističu da su efekti QE-a već poprilično ugrađeni u cijene obveznica, što znači da se eurski prinosi nalaze na povijesnom minimumu sa perspektivom daljnjeg pada.

Početkom ožujka prinosi na španjolske i talijanske desetgodišnje državne obveznice pali su na oko 1,35% i 1,39%, što znači da je spread, odnosno razlika u odnosu na njemačke obveznice (benchmark) pao na samo 100 baznih bodova (bb) , da bi jutros ovi prinosi pali za dodatnih 10 bb (na 1,235% i 1,264%).

Hrvatske obveznice ulagačima su rizičnije od mađarskih

Za usporedbu sa Hrvatskom može se uzeti Mađarska kao zemlja istog kreditnog rejtinga koja također nije članica eurozone. Spread na mađarsku euroobveznicu dospijeća 2018. godine je 126 bb, dok je na hrvatsku euroobveznicu istog dospijeća 248 bb, premda u narednom razdoblju očekujemo sužavanje hrvatskog spreada zbog eksternih faktora (QE) te poboljšane fiskalne situacije u vidu nižih izdataka na kamate i više prikupljenih sredstava kroz primarne aukcije.

Trenutno dosegnuta razina javnog duga od oko 80% BDP-a zabrinjava s obzirom da je previsoka u odnosu na zemlje sličnih karakteristika i stupnja gospodarske razvijenosti, ali još više brine dinamika pogoršavanja situacije – u krizu smo ušli s razinom duga od 36% BDP-a u 2008. godini.

To znači da je u proteklih šest godina javni dug više nego udvostručen odnosno povećan za više od 145 milijardi kuna. Brine i relativno visoka razina izdanih jamstava središnje države (u studenome prošle godine na razini od 22,8 milijardi kuna što je oko 7% BDP-a) čiji se dio može preliti u javni dug, zaključuju analitičari iCapitala.