Foto: HIna
VLADA Zorana Milanovića svoje rješenje za problem dužnika u švicarskim francima trebala bi predstaviti idućeg tjedna. Bit će to, kako od izvora iz Vlade RH doznaje Index, kombinacija nekoliko različitih modela.
Već je poznato da se Vlada odlučila da će se krediti u francima konvertirati u eurske kredite, a prema riječima našeg izvora to će biti učinjeno na način da će se dužnicima otpisati oko 22 posto glavnice.
Bankama tri milijarde poreznih olakšica
Na otpis glavnice Vlada se odlučila nakon što je analizom utvrđeno da je glavnica kod kredita u francima znatno veća nego kod kredita u eurima odobrenih u istom razdoblju. Troškove otpisa dugova, prema modelu Vlade RH, zajednički bi snosili banke i država.
Banke bi na sebe preuzele trošak otpisa 9 postotnih poena, a država bi snosila trošak otpisa preostalih 13 postotnih poena. Proračun bi to koštalo nešto manje od tri milijarde kuna, ali taj novac država ne bi direktno uplatila bankama, već bi im ga oslobodila kroz porezne olakšice na rok od deset godina.
Oni koji ne mogu plaćati kredit postali bi podstanari države
No, i nakon implementacije ovog modela, koji bi trebao olakšati situaciju velikom broju korisnika kredita u francima, i dalje ostaje problem onih građana koji stambene kredite ne mogu vraćati ni pod kojim uvjetima. Riječ je o ljudima koji su ostali bez stalnih primanja i prijeti im ovrha i gubitak nekretnine. U Vladi procjenjuju da takvih korisnika kredita ima između tri i četiri tisuće.
Kako Index doznaje od izvora u Vladi RH, razrađena su i dva modela za pomoć takvim, posebno ugroženim građanima. Prema prvom modelu država bi njihove stanove otkupila od banaka i u zamjenu za njih izdala državne obveznice, te takvim stanarima dali status zaštićenih najmoprimaca. Oni bi zatim državi plaćali najamninu u narednih deset godina, što je ujedno i rok u kojem bi morali odlučiti žele li od države otkupiti stan u kojem žive. Ako bi se odlučili na otkup stana, iz njegove ukupne cijene bi se izuzeo iznosi koji su banci uplatili za ratu kredita.
U igri i model s leasing kućama
Drugi je model gotovo identičan, uz tu razliku da bi umjesto države o takvim stanovima brinule leasing kuće u vlasništvu banaka. No, stanari koji ne mogu vraćati kredite i dalje bi imali status zaštićenih najmoprimaca. Iz Vlade poručuju kako im nije u interesu da ljudi ostanu bez kuća i stanova u kojima žive, te smatraju da je ovo model koji štiti interese svih uključenih strana.
No, i dalje je otvoreno pitanje vrijednosti na koju bi banke procjenjivale sporne stanove. Nije još utanačeno bi li otkupna cijena bila jednaka tržišnoj vrijednosti ili vrijednosti po kojoj su stanovi kupljeni. U Vladi očekuju da će oko ovih detalja uskoro postići dogovor s bankama. Na pregovorima oko implementacije navedenih modela radi veći broj ljudi, ali sve direktno nadziru Zoran Milanović, kao i ministri Boris Lalovac i Gordan Maras.