"Matoš je vizionar jednako kao i Ante Starčević, koji je u svom prvom govoru u Hrvatskom saboru rekao kako 'ni jedan narod ne može bez drugih naroda opstati, pa tako svako selo može neovisna država biti'", rekao je Jelčić. Dodao je kako je, slijedeći tu Starčevićevu misao, Matoš govorio "kako je pred Europom potreba gospodarskog ujedinjenja, a jasno je da će gospodarsko jedinstvo utjecati na europsko političko jedinstvo".
Po Jelčićevim riječima Antun Gustav Matoš pri tomu je predvidio kako će biti i ljudi koji se neće najbolje snalaziti u vrtlogu tih novih događaja" i govorit će kako je potrebno biti Europljanin, ne nacionalno opredijeljen čovjek". Matoš je tu bio dalekovidniji od današnjih naših mislilaca, ocijenio je akademik Dubravko Jelčić, rekavši kako je Matoš zastupao ideju da ne može biti dobar Europljanin onaj koji nije svjestan svoga nacionalnog bića.
"Približavajući se Europi, Hrvatska mora biti svjesna da ulaskom u Europsku uniju ne gubi sebe, nego u globalizirani svijet unosi vlastitu svijest i kulturno bogatstvo", poručio je akademik Dubrovko Jelčić.
Antun Gustav Matoš (13. lipnja 1873., Tovarnik, - 17. ožujka 1914., Zagreb), pjesnik, novelist, putopisac, kritičar, feljtonist i polemičar, svojim je književnim djelovanjem postao stožernom osobom hrvatske moderne. U književnost je ušao 1892. pripovijetkom "Moć savjesti". Za života je objavio desetak knjiga i knjižica, od kojih su neke poslije posebno tiskane. Matoševo stvaralaštvo objavljeno je u izdanju "Sabrana djela A.G. Matoša", Zagreb 1973.
(Hina) xždra yvkn