Ona u knjizi "Gospođa državna tajnica" piše kako je Clinton požalio što se više posvetio tlapnjama o rješenju krize između Palestinaca i Izraela nego postizanju mogućeg sporazuma sa Sjevernom Korejom.
Clintonova administracija je 1994. postigla sporazum sa Sjevernom Korejom prema kojem je režim pristao zamrznuti svoj program nuklearnog oružja u zamjenu za dva nuklearna reaktora i opskrbu naftom. Pred kraj Clintonovog mandata na dnevnom redu su bili pregovori o zaustavljanju proizvodnje i izvoza sjevernokorejskih raketa.
Albright je u listopadu 2000. posjetila Pyongyang, a Kim je tada pozvao Clintona u posjet kako bi zaključili sporazum o raketama. Clinton je bio "više nego voljan putovati", kaže Albright, ali je morao ostati u Washingtonu usmjeren na mirovni sporazum između Palestinaca i Izraela koji je na kraju propao. Clinton je pozvao Kima u Sjedinjene Države, ali je ovaj odbio budući je njegov poziv Clintonu bio već objavljen.
Pyongyang je krajem prošle i početkom ove godine protjerao UN-ove inspektore koji su nadzirali zamrznuti nuklearni reaktor, povukao se iz sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i kasnije zaprijetio da će proizvesti i isprobati atomsku bombu.
Memoari Madeleine Albright pokrivaju razdoblje njezinog djetinjstva i emigracije, njezine uloge supruge i majke tri kćerke, bolni raspad braka i njezin život u politici.
Albright je rođena 1937. u Čehoslovačkoj odakle je njezina obitelj pobjegla pred nacistima. Tek 1997. doznala je da je njezina obitelj židovska, a ne katolička i da su joj djed i baka nestali u holokaustu. Albright je u vladi predsjednika Clintona prvo bila veleposlanica pri Ujedinjenim narodima, a potom, kao prva žena, postala američka državna tajnica.
Govoreći u interviewu povodom svoje autobiografije o Bliskom istoku Albright je kazala kako Izrael oživljava Yassera Arafata prijeteći mu progonstvom.
"On voli biti žrtva", rekla je ona. "Njemu se sviđa ideja da bi mogao završiti kao mučenik u povijesti".
Albright kritizira aktualnu vladu predsjednika Busha zbog Bliskog istoka i Iraka.
Smatra da su izgledi za postizanje mira između Palestinaca i Izraela sada veoma loši te da bi Sjedinjene Države trebale više se angažirati u mirovnom procesu.
Glede Iraka drži da si je Bush otežao posao neosiguravanjem potpore UN-a i drugih zemalja, ali da je sada postao realniji zatraživši međunarodnu pomoć.
Svojega bivšega šefa Clintona Albright smatra kompletnim predsjednikom s izvanrednim razumijevanjem vanjske politike.
Njezino divljenje je, međutim, kasnije iščezlo zbog Clintonove afere s pripravnicom u Bijeloj kući, Monicom Lewinsky.
(Hina) sl rb