Hrvatska je smještena na dijelu "Balkanske rute" kroz koju, kako vjeruju američke vlasti, prolazi do 80 posto heroina koji iz Azije ide za tržište zapadne Europe.
Mada se Hrvatska ne smatra glavnom tranzitnom rutom za trgovinu heroinom, policijske zapljene ukazuju da krijumčari možda pokušavaju Hrvatsku više koristiti kao tranzitno područje za druge droge, uključujući kokain, te one koje se temelje na marihuani, navodi se u izvješću. Nedavne zapljene pokazuju narastajući problem proizvodnje u BiH. Izvješće navodi kako je borba protiv trgovine drogom jedan od najvažnijih prioriteta državnog odvjetništva u okviru kojega je formiran Ured za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije (USKOK). Izvješće ipak zapaža da je USKOK sporo ekipirao osoblje potrebno za snažno djelovanje, te da je prve javno objavljene istrage koje su dovele do uhićenja imao tek u drugom dijelu 2003.
Među veće prošlogodišnje uspjehe hrvatske policije u borbi protiv trgovine drogom State Department navodi zapljenu 336 kilograma kokaina u luci Rovinj u rujnu, te hvatanje dva vozila sa 74 kilograma heroina u studenom na graničnom prijelazu sa Srbijom.
Izvješće zapaža da je Hrvatski sabor u srpnju 2003. prihvatio značajne izmjene kaznenog zakonodavstva pojačavajući kazne za trgovinu drogama, a smanjujući na prekršaj posjedovanje manjih količina lakših droga za osobnu uporabu. Ipak, Ustavni sud je zbog proceduralnih razloga odbacio izmjene, napominje State Department.
State Department navodi kako je HDZ u predizbornoj kampanji nastupao s političkom platformom s jakim elementima borbe protiv narkotika, ali da je podržao protivljenje Ustavnog suda izmjenama zakona. Dodaje da do kraja prošle godine nova HDZ-ova Vlada nije ukazala kada i u kojoj formi bi mogla ponovno uvesti te izmjene.
Glavni cilj Sjedinjenih Država je pružiti pomoć Hrvatskoj da ojača sposobnosti policije i drugih ustanova za suzbijanje kriminala u sprječavanju trgovine drogom i pranja novca, te da u tom poslu surađuje sa SAD-om i zemljama u regiji.
Izvješće kaže da Hrvatska nije centar za pranje novca, te da je većina slučajeva pranja novca vezana za financijski kriminal poput izbjegavanja plaćanja poreza i privatizacijskih i poslovnih prijevara. Ipak, odnedavna se bilježi povećanje slučajeva pranja novca zarađenog trgovinom drogom "Balkanskom rutom" koji se ulaže u nekretnine i luksuzna dobra, navodi dokument.
Izvješće primjećuje da je do sada Hrvatska zabilježila malo uhićenja i samo jednu osudu i zapljenu imovine u slučaju pranja novca, te navodi kao razloge slabu suradnju ministarstava, nedovoljnu tehničku kvalificiranost policije i tužiteljstva, nedostatak znanja o tomu što predstavlja kazneno djelo pranja novca, te nagomilane zaostale slučajeve na hrvatskim sudovima.
State Department kaže kako Hrvatska treba ojačati svoje zakone na području zapljene imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Kao posebno važan projekt izvješće navodi nastojanje Hrvatske da spriječi prekogranično krijumčarenje i pranje novca s BiH otežan dugačkom granicom i brojnim rupama u zakonima BiH.
(Hina) xsl ydv