Svilanović, koji je uu ponedjeljak u Beogradu bio prvi sugovornik Carle del Ponte, potvrdio je da nema pravnih prepreka da svjedoci koje su vlasti oslobodile obveze čuvanja državne i vojne tajne svjedoče u postupcima pred Haaškim sudom, kaže se u priopćenju.
Pokrenuto je i ´pitanje usvajanja jamstava za obranu sa slobode koje su državni organi Srbije i Crne Gore dali optuženima koji su se dobrovoljno predali Haaškom sudu, što bi bio značajan podstrek daljnjim dobrovoljnim predajama´.
U priopćenju vlade Srbije, nakon razgovora glavne tužiteljice sa srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem, navodi se da je premijer naglasio spremnost vlasti u Beogradu da ´poboljšaju suradnju s Haaškim sudom, kako bi se otklonile prepreke za što brže uključenje Srbije i Crne Gore u europsku zajednicu´, a del Ponte je ´i tijekom ovog posjeta izrazila nezadovoljstvo suradnjom vlasti u Beogradu´, dodaje se u priopćenju.
Posebno se ističe da je glavna tužiteljica, kao dosad najveće nedostatke suradnje, istakla ´činjenicu da glavnooptuženi još uvijek nisu izručeni Haaškom sudu, te nedovoljnu dostupnost arhivima´, a da je premijer Đinđić ponovio da Haaški sud ne može očekivati uvid u svu dokumentaciju, s obzirom da su mnogi arhivi uništeni za vrijeme bombardiranja SR Jugoslavije 1999. godine.
Vlasti u Beogradu surađuju u skladu sa svojim mogućnostima i raspoloživim sredstvima, a izmjena postojećeg Zakona o suradnji s Haaškim tribunalom pridonijet će boljoj suradnji, najavio je, kako se kaže u priopćenju, srbijanski premijer.