ČELNICA Mjanmara Aung San Suu Kyi provela je dugih petnaest godina u kućnom pritvoru prije nego što je postala predsjednica. U tom je razdoblju postala globalna ikona miroljubive borbe za demokraciju. Časopis Time nazvao ju je jednom od "Gandhijeve djece". Dobila je i Nobelovu nagradu za mir 1991., dvije godine nakon što je pritvorena, kao "izvanredni primjer moći nemoćnih".
Sada, 10 godina nakon što ju je mjanmarska vojska konačno pustila iz pritvora i 5 godina nakon što je postala državna vijećnica Mjanmara - što je bila nova funkcija ekvivalentna premijeru, budući da joj je ustav priječio da postane predsjednica - Aung San Suu Kyi ponovo je pritvorena, a vojska je ponovo izvela državni udar i preuzela vlast. Osim nje vojska je uhitila i predsjednika Wina Myinta.
>>Državni udar u Mjanmaru, vojska preuzela vlast. Uhićena Aung San Suu Kyi
Vojska Mjanmara, koji se do 1989. zvao Burma, a do 1948. bio britanska kolonija, prvi je puč izvela još 1962. Nakon gotovo pet desetljeća vojne diktature Mjanmar je 2011. prešao u oblik ograničene demokracije, u kojem je civilna vlada dijelila vlast s vojskom, koja je prema ustavu iz 2008. zadržala kontrolu nad tri velika ministarstva - unutarnjih poslova, obrane i graničnih pitanja. U ustav je unesena i odredba da predsjednik zemlje ne može postati osoba čiji je supružnik strani državljanin, a smatra se da je ubačena upravo da bi se Aung San Suu Kyi, čiji je suprug Britanac, onemogućilo da postane predsjednica.
Vojska tvrdila da su izbori ukradeni, baš kao i Trump u SAD-u
Tako su proteklih pet godina Aung San Suu Kyi i njena stranka, Nacionalna liga za demokraciju (NLD), koja je ranije bila zabranjena, nelagodno dijelili vlast s vojskom. Osim tri ministarstva vojski je zajamčena i četvrtina mjesta u parlamentu.
A nakon posljednjih izbora provedenih u studenom, baš kao i s onima u SAD-u istog mjeseca, krenule su optužbe o izbornoj krađi. No dok su u SAD-u dolazile od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je izgubio izbore, kao i sve sudske tužbe kojima je osporavao pobjedu Joea Bidena, u Mjanmaru dolaze od vojske kojoj je NLD, a i daljnja demokratizacija zemlje, očito trn u oku.
Kako izvještava BBC, trenutak koji je vojska izabrala za državni udar nije nimalo iznenađujuć. Danas je, naime, trebala početi prva sjednica novog parlamenta koja bi službeno potvrdila rezultat izbora. To se, očito, neće dogoditi.
Vojska je umjesto toga proglasila izvanredno stanje i rekla da je uhićenje mjanmarske čelnice i drugih visokih dužnosnika odgovor na izbornu prevaru, dajući do znanja da je vlast predana glavnom zapovjedniku oružanih snaga, generalu Min Aung Hlaingu.
Naime, oporbena stranka koja uživa podršku vojske, Stranka jedinstva, solidarnosti i razvoja (USDP), odmah je nakon izbora, na kojima je NLD dobio s čak 83% glasova, počela iznositi optužbe da su izbori ukradeni. Štoviše, vojska je ustvrdila da je otkrila 10 milijuna slučajeva prevare, zbog čega je od izbornog povjerenstva zatražila i da objavi izborne liste zbog provjere.
U drugim zemljama pobjeda s 83% glasova zaista bi bila jasan pokazatelj da su izbori pokradeni, no u Mjanmaru NLD, kao jedina prava prodemokratska snaga u zemlji, zaista uživa golemu potporu naroda. Vojska i oporba u svakom slučaju nisu ponudili uvjerljive dokaze da su izbori ukradeni.
"Očito je da je Aung San Suu Kyi ostvarila premoćnu izbornu pobjedu. Bilo je optužbi o izbornoj prevari. To je pomalo trumpijanski - sve te optužbe bez dokaza", komentirao je za BBC Phil Robertson, zamjenik direktora međunarodne organizacije Human Rights Watch za Aziju, dodavši da je vojni udar svejedno "neobjašnjiv" budući da izborni rezultat nije značio da će izgubiti moć koju su dosad imali.
Od "majke" nacije i nobelovke do zatvaranja očiju pred genocidom nad Rohindžama
Kako objašnjava dopisnik BBC-ja za jugoistočnu Aziju Jonathan Head, NLD je možda htio izmijeniti ustav i umanjiti moć vojske, ali za to bi im trebala većina od čak 75% glasova u parlamentu. A budući da vojska automatski drži 25% glasova, to bi bila praktički nemoguća misija. Vlada Aung San Suu Kyi zaista je pokušavala izmijeniti ustav od pobjede na izborima 2015., ali bez uspjeha.
Unatoč tome, general Min Aung Hlaing, koji je sad preuzeo vlast, prošli je tjedan dao do znanja da bi ustav mogao biti suspendiran, što je šokiralo i Mjanmarce i strane diplomate.
Pa ipak, bivša novinarka Aye Min Thant ponudila je drugo objašnjenje za ovaj udar vojske na ionako krhku i krnju mjanmarsku demokraciju.
"Nisu očekivali da će izgubiti (na izborima). Mora da su čak i obitelji pripadnika vojske glasale protiv njih", rekla je Aye Min Thant za BBC.
"Morate razumjeti kako vojska gleda na svoj položaj u zemlji. Međunarodni mediji navikli su referirati se na Aung San Suu Kyi kao na 'majku' nacije. Vojska sebe smatra 'ocem' nacije. Oni vide strance, posebno, kao opasnost", dodala je Aye Min Thant.
A "majka" Mjanmara prošla je posljednjih godina dug i neslavan put od globalne ikone borbe za demokraciju do sramotne uloge u etničkom čišćenju, odnosno genocidu, pred kojim je u najboljem slučaju zatvarala oči. Riječ je o masovnom progonu i ubojstvima Rohindža, mjanmarske muslimanske manjine.
>>Dobitnica Nobela za mir sada provodi etničko čišćenje nad muslimanima - i nikoga nije briga
Stotine tisuća Rohindža protjerane su iz ove većinski budističke zemlje krajem 2016. i 2017. u susjedni Bangladeš kad je vojska krenula u brutalan obračun s islamistima koji su izveli niz terorističkih napada na policijske postaje u saveznoj državi Rakhine, koja graniči sa susjednim Bangladešom.
Aung San Suu Kyi osobno branila vojsku u Haagu
Više od milijun Rohindža, koji nemaju državljanstvo Mjanmara iako su njihovi preci stoljećima živjeli u ovoj zemlji (bivšoj Burmi), već desetljećima su meta progona od strane većinskog stanovništva.
Iako je vojska tvrdila da vrši protuterorističku operaciju "čišćenja", da su ljudi koje su ubili u operaciji uglavnom "teroristi" te svaljuje krivnju za palež kuća na islamističku skupinu Vojska spasa Arakan Rohindža, izbjeglice su svjedočili o stravičnim pokoljima, masovnom silovanju, spaljivanju sela i drugim zvjerstvima od strane mjanmarskih vojnika. UN-ova istraživačka misija utvrdila je 2018. da su najmanje 392 sela Rohindža spaljena i sravnjena sa zemljom.
Najmanje 700 tisuća Rohindža, a prema nekim procjenama preko milijun, izbjeglo je u Bangladeš i druge zemlje u susjedstvu, a procjenjuje se da je vojska ubila najmanje 24 tisuće i silovala te seksualno zlostavljala nekih 18 tisuća muslimanskih djevojčica i žena.
Bivši inozemni pristaše i saveznici Aung San Suu Kyi prozvali su je da nije učinila ništa da zaustavi ovaj genocid, kako ga mnogi nazivaju. Neki su je ipak u početku branili tvrdeći da se radi o pragmatizmu i da nije imala moći otvoreno se suprotstaviti vojsci koja ju je u svakom trenutku mogla svrgnuti - što se na kraju i dogodilo.
No mjanmarska čelnica i nobelovka razočarala je i svoje rijetke preostale pristaše kad je osobno branila postupanje vojske i porekla optužbe o genocidu na saslušanju pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, piše BBC.
"Priča o Aung San Suu Kyi je priča o nama koliko i o njoj"
Povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava izjavio je 2018. da bi mjanmarskim generalima trebalo suditi za genocid, a Haški sud je 23. siječnja 2020. naredio Mjanmaru da zaustavi genocidno nasilje protiv Rohindža i sačuva dokaze ranijih napada.
"U posljednjih nekoliko godina više puta sam osudila ovaj tragični i sramotni tretman (Rohindža). Još uvijek čekam svoju kolegicu nobelovku Aung San Suu Kyi da učini isto. Svijet čeka i Rohindža muslimani čekaju", poručila je 2017. druga poznata dobitnica Nobelove nagrade za mir, Malala Yousafzai iz Pakistana.
Aung San Suu Kyi nije samo opravdavala genocidnu kampanju vojske, već je 2018. pravdala i zatvaranje dvojice Reutersovih novinara nakon njihove istrage na tu temu.
Unatoč tome, Aung San Suu Kyi ostala je izuzetno popularna u Mjanmaru, gdje će očito trebati proći još dugo vremena da bi se zemlja zaista suočila s neugodnom istinom o genocidu. Prema anketi iz prošle godine, čak 79% Mjanmaraca odgovorilo je da ima povjerenja u nju.
"Priča o Aung San Suu Kyi je i priča o nama koliko je priča o njoj. Ona se možda i nije promijenila. Možda je bila dosljedna, a mi nismo vidjeli svu njenu kompleksnost. Moramo biti oprezni da ne pridajemo ljudima nekakav status nadljudske ikone", zaključio je bivši američki veleposlanik u Mjanmaru Derek Mitchell.