Londonski znanstvenici predvođeni Aloysiusom D´Souzom nedavno su analizirali nekoliko studija koje odgovaraju na pitanje mogu li probiotičke bakterije štiti crijevnu floru od razarajućih učinaka antibiotika. Oni su zaključili da su pacijenti koji su uz antibiotike dobivali i takve bakterije, u približno 40 posto slučajeva rjeđe patili od proljeva. Bakterije su vjerojatno nadomjestile oštećenu crijevnu floru.
No, ti mali pomagači mogli bi potisnuti i klice koje uzrokuju bolest ili ojačati obranu tijela.
Tako su švedski liječnici djecu oboljelu od upale srednjeg uha liječili sprejevima za nos koji su sadržali streptokoke. Te su bakterije uspješno štitile mališane od ponovnog obolijevanja. Drugi su liječnici upalu debelog crijeva i mjehura liječili pomoću probiotičkih bakterija. Mikrobi su pomogli čak i u terapiji alergija uzrokovanih hranom, raka te smanjene razine kolesterina u krvi.
Takvo je liječenje svedeno na jedan pojam - bakterioterapija.
Probiotičke bi bakterije mogle djelovati i kao prevencija u nastanku bolesti. Tako, primjerice, Jeffrey Hillman sa Sveučilišta na Floridi predlaže da se bakterijski sprej koristi u prevenciji zubnog karijesa.
Kanađanin Gregor Reid testirao je zaštitno djelovanje laktobacila kod štakora: glodavcima je na ranu stavio zlatni stafilokok koji uzrokuje gnojenje. Nekim je životinjama još dodatno dao i zaštitne laktobacile. Upale rana bile su znatno rjeđe. Korisne bakterije morale bi biti učinkovite ponajprije kada zakažu antibiotici, predlažu znanstvenici. Međutim, baš kod zlatnoga stafilokoka postoje mnogi sojevi otporni na nekoliko antibiotika.
Znanstvenici su i kod djece uspjeli dokazati zaštitno djelovanje bakterija. Finski znanstvenici davali su stotinama djece probiotičko mlijeko. Ta su djeca rjeđe patila od bolesti dišnog sustava nego njihovi vršnjaci koji su pili obično mlijeko.
Nutricionisti tvrde da bi samo mlijeko za dojenčad moralo djelovati probiotički. Osim korisnih bakterija, nadomjestak za majčino mlijeko može sadržavati i tvari koje potiču rast takvih mikroba u crijevu mališana. Uzor za to znanstvenici su našli baš u majčinom mlijeku: ono sadrži faktore koji potiču rast, a koji djeluju tako da se zaštitne bifidobakterije nastanjuju u crijevu bebe vrlo rano. Možda baš zbog toga dojena djeca rjeđe obolijevaju od crijevnih infekcija nego djeca hranjena na bočicu.
Znanstvenik Gregor Reid ide još dalje. U jednom provokativnom članku predlaže da se novorođenčad odmah nakon rođenja ´opremi´ zaštitnim bakterijama te im se tako na stanovit način pruži doživotna zaštita. Glavni problem s probiotičkim bakterijama je u tome što se one teško nastanjuju jer već postoji određena crijevna flora. Znanstvenici pretpostavljaju da se bakterije jogurta kod zdravih osoba uglavnom iznova izlučuju. Crijevo novorođenčeta međutim, još je neosvojen teren, čije naseljavanje liječnici ne bi smjeli prepustiti slučaju, upozoravaju Reid i njegovi suradnici.