U MINISTARSTVU zdravstva održana je konferencija za novinare na temu reforme zdravstva i javne rasprave o dva prijedloga izmjena zakona.
Beroš predstavlja reformu zdravstva
Objavljuje Index.hr u Četvrtak, 27. listopada 2022.
>> Novi Beroševi zakoni: Duplo skuplje liječenje bez dopunskog, skuplje autoosiguranje
"Zdrav čovjek ima stotinu žena...", napravio je Beroš lapsus na početku, što je izazvalo smijeh svih na presici. "Ovo je već drugi put, već sam to rekao. Ovo je signifikantno", rekao je Beroš uz smijeh. Onda se ispravio: "Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu."
"Nema napretka bez promjena", rekao je.
"Tjednima smo sjedili i analizirali disfunkcionalnosti u zdravstvu koje su dolazile do nas, često iz medija, na čemu vam zahvaljujemo", kaže Beroš.
"Promjena je i više nego nužna. Naše promjene i viziju temeljimo na svemu što smo učinili do sada", dodaje.
"Želimo jačati javni zdravstveni sustav. Privatni treba biti komplementaran", rekao je. "Normalno je da se razumne vlade oslone i na privatni sektor. Bio bi grijeh ne koristiti privatni sektor da pomognemo ljudima", kazao je.
"Želimo promijeniti paradigmu. Sada smo orijentirani prema sofisticiranom liječenju terminalnih bolesti. Rezultati nisu dobri, a trošak je golem. Želim da se okrenemo prema prevenciji", rekao je.
Dva glavna segmenta reforme
"Osnovni specifični cilj je jačanje primarne zdravstvene zaštite. Primarna zaštita sad ne vrši svoju ulogu onako kako bi trebala. Tome nisu krivi liječnici obiteljske medicine, koji su često pretrpani poslom. Naglasak je na preventivi i ranom otkrivanju bolesti, obiteljska medicina mora biti naš adut. Drugo je reorganizacija bolnica. Ovo je prevelik broj bolnica na naš broj stanovnika", rekao je i dodao da je važno pitanje ljudskih resursa te je potrebno nadoknaditi broj specijalista iako to nije ni brzo ni jednostavno.
"Ovo mora biti konsenzus svih. Mi mislimo da je ovo pravi put i da odgovara modernim zdravstvenim izazovima", kazao je.
"Zdravlje građana i nacije je najvažnije, to smo vidjeli u pandemiji", kaže.
Pozvao na uključivanje u javnu raspravu
"Ova administracija sluša sve vaše kritike, ali one utemeljene, argumentirane", rekao je.
Pozvao je sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu i kažu svoje mišljenje i prijedloge. "Pozivam da se okanimo politikantstva, kritike kao kritike. Da se okrenemo promišljanju zdravstvene budućnosti. Mi smo se ovog posla ozbiljno primili", rekao je dodavši da se javno savjetovanje produžuje do 5. studenog.
"Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva, računajući na raspoložive resurse", kaže ministar.
"Ne želim da se budućim ministrima dogodi da pučanstvo odbija cijepljenje. Trebamo razvijati zdravstvenu pismenost", kaže. Beroš kaže kako želi i da se građani aktivnije uključe pa će ih zbog toga u anketama ispitivati što misle o zdravstvenom sustavu.
Beroš je spomenuo i uvođenje eKartona koje nas stavlja u red vodećih zemalja u Europi, isključujući nordijske zemlje, prema implementaciji digitalnih sustava u zdravstvo.
"Na razini primarne zdravstvene zaštite mora se pružati najveći broj usluga i mora raditi najveći broj stručnjaka i oni moraju biti na raspolaganju građanima", kaže ministar.
Reorganizacija zdravstvenog sustava
"Reorganizacija zdravstvenog sustava je ključni element koji ovom reformom želimo postići", kaže.
"Na razini primarne zaštite treba se pružati najveći opseg zdravstvenih usluga, u njoj treba raditi najveći broj profesionalaca, trebaju biti dostupni pacijentima. Sekundarne su bolnice, tercijarni klinički bolnički centri", rekao je.
Kaže da se ne bi trebalo toliko oslanjati na bolnice i bolničke krevete.
"Moramo se odazivati na preventivne sistematske preglede", rekao je dodavši da se ipak neće ići u penalizaciju onih koji se ne odazovu.
O troškovima u bolnicama: "Orijentirat ćemo se na kvalitetu i izvršenje. Imamo zdravstvene ustanove koje produciraju gubitke zato što previše rade."
Imunološki, sveučilišna bolnica, hitna helikopterska pomoć
"Nakon desetljeća pokušaja smo pokrenuli implementaciju strateških projekta. Našli smo dom novom Imunološkom u Rugvici. Otvorena je javna nabava za tvornicu zmijskog antitoksina, to je prvi korak u revitalizaciji Imunološkog. Javni natječaj je u tijeku", rekao je.
"Što se tiče dječje sveučilišne bolnice, trenutno smo u pripremi objave natječaja za idejno rješenje, s Gradom Zagrebom radimo na nekim problemima koji su se pojavili oko zemljišta. Postoji volja i Grada i države da se to riješi", dodao je.
Kaže i da rade na uspostavljanju hitne helikopterske medicinske pomoći.
Rekao je da je i EK ponudio pomoć za realizaciju toga te da je tijeku ugovaranje civilnog operatera i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a o punoj operativnosti se razmišlja do kraja 2024. godine. "Jasno je da ćemo do uspostave vlastitog sustava morati angažirati stranog providera, a EK nam je ponudio pomoć u tome kako raspisati međunarodni 'tender'", kaže.
Još o javnoj raspravi
Vratio se na dva zakona reforme koja su u javnom savjetovanju.
"Sad smo u fazi javnog savjetovanja koje će biti produženo za pet dana. Provodi se službeno, a ne samo kroz medijske napise, pogotovo kad nisu točni. Evolucija, a ne revolucija. Čitam sve što se događa u medijskom prostoru, ne mogu vjerovati da se neki od bolničkih liječnika zalažu za ukidanje bolnica. Kako bi to objasnili lokalnom stanovništvu? Svjesni smo da imamo previše bolnica, ali nismo za ukidanje, nego za reorganizaciju", rekao je.
"Nemamo previše komentara u javnoj raspravi, ne znam jesmo li pogodili ili ljudi čekaju zadnji čas. Svaki konstruktivni komentar koji dobijemo, koji je drugačiji od našeg promišljanja i koji je provediv, uzet ćemo u obzir", rekao je.
"Mi smo promišljeno željeli utemeljiti svoju reformu. Sve je utemeljeno i promišljeno", rekao je.
"Bez realnih ciljeva i konkretnih rokova ne možemo pričati o reformi. Potrebno je i vrijeme i zajedništvo protiv određenih pojedinačnih interesa i onih koji će opstruirati reformu, kao i visoki politički i društveni stupanj suglasnosti oko rješenja", kazao je Beroš.
"Zdravlje je prvo", rekao je na kraju svoj obraćanja ministar Beroš.
Ravnatelj HZZO-a: Moram reći, pa neka sam i ja bahat, malo su bahati naši ljudi kad kažu da je zdravstvo besplatno
Beroš je prepustio riječ Lucijanu Vukeliću, ravnatelju HZZO-a.
"Bez ova dva zakona nismo mogli krenuti u reformu", rekao je i dodao da su u njima implementirani svi oni zakoni koji su se u međuvremenu mijenjali.
"Imamo puno rodbine u Americi, čim ih vidite, kažu: 'Hvala bogu da sam zdrav.' Kažu 'hvala bogu' jer to u Americi košta. U Americi se to iz svoga džepa plaća. Naši ljudi su malo, to moram napomenuti, pa bio i ja bahat, i oni su bahati - kažu 'to je besplatno'. To nije besplatno. Zdravlje u Hrvata nije besplatno, zdravlje u Hrvata košta", rekao je.
"Neki kažu da je naš sustav monopolistički, ali je pravedan. Utemeljen je na Bismarckovom sustavu solidarnosti, kao i na sustavu plaćanja iz proračuna. Šest milijardi kuna dobiva se iz doprinosa, a ostalo popunjava državni proračun. Jedna trećina građana radi, oko milijun i nešto, a liječi se i koristi zdravstvene usluge 4 milijuna i 150.000 Hrvata. Zadovoljan sam što to uspijevamo pokriti", kazao je i rekao kako treba zapamtiti cifru od 26 milijardi kuna, koliko se u ovom trenutku dobiva iz doprinosa, te da se ostalo popunjava iz proračuna, koliko se može.
"Ovih 26 milijardi kuna skupimo iz doprinosa u godini dana i to je od trećine građana jer trećina građana radi, oko milijun ljudi radi, a liječi se i koristi zdravstvene usluge oko 4 milijuna i 150 tisuća Hrvata u ovom trenutku, koliko ih je na popisu osiguranika HZZO-a", dodao je još.
"Poskupljenje autoosiguranja je kriva informacija. Novi lijekovi će se dalje uvoditi, ali će se više kontrolirati"
Osvrnuo se i na dopunsko osiguranje.
"Ovih se dana provlače neistine o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Povećanje se odnosi na participaciju koja ide bolnicama. Bolnice će moći povući više novca iz zdravstvenog osiguranja. Kad je bilo o tome govora, navelo se da će se povećati cijena autoosiguranja – to je isto neshvaćanje predloženog. Imali smo četiri posto avansa i ostatak na kraju godine na konačnom obračunu, a sad će to biti pet posto na početku", rekao je šef HZZO-a.
"Cijena lijekova se neće mijenjati, novi lijekovi će se i dalje uvoditi, ali će se više kontrolirati, ne od nas, nego od liječnika koji su i prije to trebali kontrolirati", rekao je.
Capak: Nismo ulagali u preventivu i sad skupo plaćamo
Riječ preuzima šef HZJZ-a Krunoslav Capak.
"Nismo ulagali u preventivu i sada moramo liječiti posljedice tih bolesti i sada to jako puno košta", kazao je Capak.
"Treba promijeniti primarnu prevenciju, svoj način života i rano otkrivanje - da otkrijemo bolest u ranoj fazi dok je još liječenje učinkovito i jeftino", kazao je.
"Mislim da je slogan ove reforme, Zdravlje je prvo, jako dobar i da bi se svi nad njime trebali zamisliti. Da nam je doista zdravlje prvo, ne bismo pušili, bavili bismo se više tjelesnom aktivnošću, što većina nas ne radi."
Novinarska pitanja
Riječ ponovno uzima ministar Beroš. Kreću novinarska pitanja.
"Slažete li se s izjavom gospodina Vukelića da su pacijenti u Hrvatskoj bahati, je li nama stvarno Amerika uzor?" pitala je novinarka.
"Mi ne mislimo da su naši pacijenti bahati. Mislimo da smo njima odgovorni i cijela reforma je usmjerena da njima osiguramo kvalitetnije zdravstvo. Nisam shvatio njegove riječi tako i nije rečeno u tom kontekstu", rekao je.
Niz ministara je najavljivao novi Imunološki, hitnu helikoptersku službu, sveučilišnu bolnicu... Zašto bi se vama vjerovalo?
"Tu je moja odlučna volja i moje administracije da to napravimo", rekao je. "Na Imunološkom će se to vrlo brzo vidjeti i sveučilišna bolnica ide svojim tijekom. Ništa što vam govorim nisu prazne priče, sve je s namjerom da se to ostvari. Hoću li uspjeti, ne znam. Mogu li sam, ne mogu. Mukotrpno radimo, svi ovi ljudi tu... Trpe privatni životi. Nisam uvijek kao ministar ugodan jer očekujem određene rezultate, ali tako je kako je...", rekao je.
O poskupljenju participacije
Postavljeno je pitanje o poskupljenju participacije.
"To su ne oni koji ne mogu, nego oni koji ne žele platiti dopunsko osiguranje. Platit će maksimalnu participaciju 4000 kuna, za operacije koje koštaju desetke, stotine tisuća ili milijuna kuna, a oni će platiti 4000 kuna ili, ako je iznos manji, 20 posto. Jer je ova vlada socijalna. Možda postoji netko tko ne može platiti dopunsko, takvima se ispričavam, ali među ovih 600.000 su većinom oni koji ne žele platiti dopunsko jer su mlađi, nisu bili bolesni ili ne brinu o zdravlju. Zdravlje je prvo", rekao je Beroš.
Hoće li studenti liječiti pacijente?
Na pitanje hoće li studenti liječiti pacijente Beroš kaže: "Opasna je teza da bi studenti liječili pacijente. Hrvatska studentima plaća edukaciju da završe studij da bi bili dostupni građanima. Ako ti mladi liječnici nakon fakulteta i dobiju licencu, kažu da imaju strah i da ne mogu sami raditi, zato je implementiran rad pod nadzorom, da steknu dodatnu sigurnost i vještine. Ovo je nastavak te priče. Nitko ih neće postaviti da rade samostalno u ordinaciji obiteljske medicine iako to mogu, za to su osposobljeni."
"Žao mi je što mladi liječnik misli da je rad u okviru zdravstvenog sustava, rad s hrvatskim pacijentom, njegovo zatočenje. To je opasna teza. Mislimo da je bolje da taj liječnik, koji je završio fakultet u trajanju od šest godina, gdje je šesta godina prilagođena dobivanju kliničkih vještina, gdje se nakon šest godina dobiva licenca, tj. dozvola za rad, još neko vrijeme radi i educira se da bi u drugom dijelu godine pomogao sustavu", dodaje Beroš.
"Najvažnija mi je u ovom trenutku dostupnost zdravstvene zaštite", rekao je na pitanje o mladim liječnicima. "Je li bolje pacijenta ostaviti bez liječnika ili mu je bolje dati liječnika koji je prošao neku edukaciju i koji će mu godinu dana biti na raspolaganju?" kazao je.
"U Karlovcu bolnički liječnici uz naknadu izvan radnog vremena idu liječiti ljude u manje sredine, to je dobar primjer", rekao je Beroš.