Ti botanički zapisi koji sežu i do 350 godina u prošlost, govore o različitim namjenama te građevine - od gladijatorske arene preko stambenog i trgovačkog prostora, pa sve do turističke atrakcije.
Prvog sustavnog popisivanja različitih biljnih vrsta u Koloseumu prihvatio se još 1643. jedan talijanski liječnik. U to su doba brojni ljudi živjeli i radili u nekadašnjoj gladijatorskoj areni. U 19. stoljeću, kada je Koloseum u vrijeme vladavine Napoleona očišćen, nastale su tri nove statistike. Dalji zapisi potječu iz 1951., a najnoviji iz 2001. godine.
Iz tog mnoštva podataka mogu se otkriti botaničke promjene u Koloseumu tijekom proteklih stoljeća.
Prema njima, biljna raznolikost bila je najveća 1855. kada je zabilježeno 420 biljnih vrsta. Godine 2001. znanstvenici s rimskog Sveučilišta utvrdili su da postoje još samo 242 vrste, a 200 vrsta postojalo je u svim razdobljima istraživanja.
Velika raznolikost vrsta može se razjasniti i različitim biološkim životnim prostorima koji su tijekom vremena nastajali u toj građevini, objasnili su znanstvenici. Promjenom namjene Koloseuma smanjio se i rast nekih vrsta žitarica i biljaka.
Nasuprot tome, broj divljeg raslinja i egzotičnih ´došljaka´ naglo je porastao.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Rimu, promatrali su i porast biljnih vrsta koje pretpostavljaju vruću i suhu klimu. To se s jedne strane objašnjava širenje grada, a s druge velike klimatske promjene koje su se dogodile tijekom proteklih stoljeća, objasnili su znanstvenici dodajući kako je u 17. stoljeću u Rimu klima bilo mnogo hladnija i vlažnija nego danas.