"Kad strada samo jedan od njih, šteta je velika", rekao je Douglas Nowacek, voditelj istraživanja što su ga proveli znanstvenici s Oceanografskog instituta Woods Hole u američkom Massachusettsu. Oni su zaključili kako se mora shvatiti kako kitovi reagiraju na brodske sirene.
Nowacek i njegovi kolege zaključili su da sjeverni kitovi ne reagiraju na uobičajene brodske zvukove, no suprotno tomu, na zvuk brodske sirene reagiraju vrlo snažno. Najprije brzo isplivaju na površinu kako bi uzeli zrak, a zatim zarone pod samu površinu mora, postajući tako metom za brodove.
Znanstvenici su napravili pokus sa šest kitova u kanadskom zaljevu Fundy. Na svakog su pričvrstili uređaj koji je pratio njihove reakcije na različite zvukove što su ih emitirali, poput glasanja drugih kitova, uobičajenih brodskih zvukova te zvuka brodske sirene.
Reagirajući na glasanje drugih kitova, crni ledeni kitovi pokazali su blage znakove prepoznavanja, no na uobičajene zvukove brodova nisu uopće reagirali. "To je razumljivo, budući mnogi brodovi često prolaze pokraj kitova, pa su se na takve zvukove naviknuli", objasnio je Nowacek. No kad su znanstvenici emitirali zvuk brodske sirene, pet od šest kitova brzo je zaplivalo s dubine od 150 metara, na kojoj najčešće borave prema površini uzimajući zrak, a zatim su zaronili pet metara ispod površine, što ih, kaže Nowacek "čini neprimjetnim metama za brodove".
On pretpostavlja da bi takvo ponašanje crnog ledenog kita moglo biti reakcija na potencijalnu opasnost od grabežljivaca. Naime kitovi-ubojice love žrtve, među kojima su i crni ledeni kitovi, koristeći zvučne i vizualne znakove, a na njih ih vjerojatno podsjećaju brodovi. Izlaskom na površinu crni ledeni kit uzima zrak kako mu ga ne bi nedostajalo dok se pred opasnošću skriva pod površinom.
(Hina) mh dgk