Članovi Upravnog i Izvršnog odbora usvojili su politička stajališta koja će usmjeravati njihovo lobiranje u 2005.
CAA podupire zaključak izvješća Međunarodnog povjerenstva o Balkanu pod naslovom "Balkan u budućnosti Europe" koje je ustvrdilo da se Haški sud treba udaljiti od usmjerenosti na određene pojedince i dopustiti domaćim pravosudnim sustavima da se bave ratnim zločinima.
Organizacija podupire inzistiranje SAD-a da Haški sud ne bi trebao započinjati nova suđenja, a sadašnje procese okončati do 2008. kako to traži Vijeće sigurnosti UN-a u izlaznoj strategiji Suda.
CAA ističe da je Haški sud prije političko nego pravosudno tijelo koje je nastojalo izjednačiti krivnju za događaje na prostoru bivše Jugoslavije. Iako su Srbi na čelu sa Slobodanom Miloševićem, Vojislavom Šešeljem, Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem odgovorni za etničko čišćenje i 90 posto ubijenih, Haški sud je nastojao pronaći značajan broj Hrvata i Muslimana kako bi postigao tu jednakost, smatra CAA.
Tako Haški sud, tvrdi udruga američkih Hrvata, predstavlja generala Antu Gotovinu kao pandan Mladiću i Karadžiću što je političko sredstvo čiji je cilj da zadovolji članice UN-a i druge koji ne žele da se krivnja pripiše Srbiji, zemlji s kojom i dalje održavaju snažne političke, ekonomske i vojne veze.
Podsjećajući da Sjedinjene Države igraju glavnu ulogu u pozivanju zemalja u članstvo NATO-a, CAA smatra da bi hrvatska Vlada trebala što prije potpisati sporazum sa SAD-om o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) kako bi ga uklonila kao prepreku na putu u NATO.
"CAA smatra da bi Hrvatska trebala potpisati sporazum Članak 98 sa SAD-om", rekao je Hini George Rudman, predsjednik CAA koji je u nedjelju ponovno izabran za predsjednika udruge.
Američki Hrvati okupljeni u CAA-u pozivaju vanjskoplitičke Odbore Senata i Zastupničkog doma američkog Kongresa da pomognu u financiranju povratka prognanih Hrvata u Posavinu u Republici Srpskoj.
Pozivajući se na izvješće UN-a, CAA napominje da je povratak Hrvata u Posavinu najveći preostali problem povratka izbjeglica u BiH. CAA kaže da bi iznos od 13 milijuna dolara kojim upravlja američko veleposlanstvo u BiH mogao značajno pomoći rješavanje tog pitanja.
CAA također traži od američkog Kongresa i State Departmenta da podrži preporuke izvješća Međunarodnog povjerenstva za Balkan i započne proces koji bi vodio opozivanju ovlasti Visokog predstavnika u BiH koje "guše" demokraciju u BiH. Ovlasti koje je Visokom predstavniku 1997. u Bonnu dalo Vijeće za provedbu mira "ozbiljno je oslabilo izabrane vlasti kao i civilne institucije" u BiH, kaže CAA.
CAA u svojim stajalištima također poziva veleposlanika Warrena Millera, predsjednika Američkog povjerenstva za očuvanje američkog kulturnog nasljeđa u inozemstvu, da opozove svoju izjavu u kojoj je, kako navodi, omalovažio Hrvatsku. Miller je u veljači ove godine u Bijeloj kući, prigodom potpisivanja sporazuma između vlada SAD-a i Hrvatske o zaštiti kulturnih dobara, rekao da je u dva razdoblja u 20. stoljeću, u Drugom svjetskom ratu i u etničkim ratovima tijekom 1990-tih "Hrvatska bila pozornica užasnog nasilja protiv manjina kojem je pokrovitelj bila država".
Hrvatska nije počinila od države odobren genocid tijekom svog rata za neovisnost 1991-1995., za razliku od Srbije i bosanskih Srba, ističu u CAA-u ocjenjujući da je Miller iskrivio povijesnu istinu.
CAA u svojim stalištima podržava potvrđivanje Johna Boltona u američkom Senatu za američkog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima kao važan korak prema reformi Svjetske organizacije koja bi trebala uključiti njezinu veću odgovornost i učinkovitost u bavljenju budućim sukobima.
Organizacija smatra da je nekompetentnost UN-a tijekom operacija u Hrvatskoj i BiH rezultirala patnjama, smrću i raseljavanjem tisuća nedužnih ljudi i produljila jednu od najbrutalnijih epizoda u prošlom stoljeću.