Dodao je da je za to u privremenom državnom proračunu za prvo tromjesečje iduće godine osigurao 60 milijuna kuna.
Objasnio je da će se zahtjevi podnositi na tipskom obrascu uz kojeg je potrebno priložiti određenu dokumentaciju, a dostavljaju se osobno ili poštom kao preporučena pošiljka na adresu Ministarstva (Uprava za prognanike, Radnička cesta 22) ili u diplomatsko-konzularna predstavništva RH ili pak predstavništvu UNHCR-a.
Naveo je da će se stambeno zbrinjavanje osigurati po dva modela.
Jedan je zaštićeni najam stana u državnom vlasništvu pod istim uvjetima kao za korisnike stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, a drugi je kupnja vlastitog stana preko Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji (POS).
Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju povratnici koji su bivši nositelji stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi, a koji se žele vratiti i trajno živjeti u Hrvatskoj, bez obzira nalaze se izvan ili u Hrvatskoj.
Uvjet je da u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju obiteljsku kuću ili stan kako na području Hrvatske tako i na području država nastalih raspadom bivše SFRJ, ili da kuće i stanove nisu prodali, darovali ili na bilo koji način otuđili nakon 8. listopada 1991., ili da nisu stekli položaj zaštićenog najmoprimca.
Čačić je rekao da je stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava koji se vraćaju u Hrvatsku izvan područja posebne državne skrbi jedno od ključnih pitanja za ulazak Hrvatske u EU.
Rekao je da su prije otprilike dva mjeseca definitivno postigli suglasnost s međunarodnom zajednicom i u pismenoj formi dobili potvrdu zajedničkog stava na rješavanju tih pitanja, a hrvatska Vlada u vezi s tim donijela odluke.