Chirac i Schroeder sastali su se u Genshagenu, u blizini Berlina, na neformalnom summitu organiziranom u sklopu tzv. "procesa iz Blaesheima", nazvanom po alzaškom selu u kojem je pokrenut u siječnju 2001. radi jačanja francusko-njemačkog prijateljstva.
Sjedinjene Države vrše pritisak da se NATO uključi u stabilizaciju Iraka, no Francuska i Njemačka, koje su se protivile ratu, odbijaju slati svoje snage u tu zemlju.
Francuski predsjednik ne isključuje ipak tu mogućnost, no ona bi došla u obzir samo nakon prijenosa vlasti Iračanima krajem lipnja, pod uvjetom da je oni sami zatraže i da UN da zeleno svjetlo. Berlin podržava samo slanje humanitarne pomoći u Irak.
Osim o Iraku, Chirac i Shroeder složili su se da dijele stajališta i o problemima koji tište Europsku uniju.
Kao dokaz nove kvalitete francusko-njemačkih odnosa, francuski predsjednik novinarima je najavio da će njemački kancelar kasnije tijekom dana u Dublinu govoriti i u ime Francuske.
Schroeder će se u Dublinu sastati s irskim premijerom Bertijem Ahernom, čija zemlja predsjedava EU-om u ovom polugodištu.
"Dijelimo posve iste osjećaje i stajališta" o europskim problemima, naglasio je Chirac.
To će biti drugi put da Pariz i Berlin na taj način iskazuju međusobno povjerenje. Francuski predsjednik govorio je u ime Njemačke na summitu EU u Bruxellesu u listopadu prošle godine.
Chirac i Schroeder naglasili su da Europska unija mora dobiti zajednički ustav, no ne pod svaku cijenu.
Projekt ustava za proširenu Europu "mora biti uspješan i nadamo se da će se to moći postići za irskog predsjedanja, no ne pod svaku cijenu", rekao je Schroeder.
"Želimo dogovor, ako je moguće pod irskim predsjedništvom u lipnju. No ne bude li to moguće, smatramo da se dogovor svakako mora postići za nizozemskog predsjedanja, tj. prije kraja godine", rekao je Chirac.
Nijedna zemlja nije, međutim, spremna ni na najmanje kompromise.
Chirac je naglasio da ni Pariz ni Berlin ne namjeravaju odustati od glasovanja dvostrukom većinom, što znači da bi za prolazak prijedloga bio potreban pristanak 50 posto zemalja članica koje ujedno imaju 60 posto stanovništva Unije.
Prijedlogu se oštro protive Španjolska i Poljska kojima Sporazum iz Nice daje gotovo isti broj glasova kao i Njemačkoj i Francuskoj iako od njih imaju upola manje stanovnika.
Također, Chirac i Schroeder zauzimaju se i dalje za smanjenje Europske komisije te za povećanje broja pitanja o kojima bi se odlučivalo kvalificiranom većinom a ne jednoglasno.
Ne planiraju odustati ni od zahtjeva za zamrzavanjem europskog proračuna do 2013. godine, što su u otvorenom pismu prošloga prosinca zatražili zajedno s Britanijom, Nizozemskom, Švedskom i Austrijom.