Izložen je i poznati mozaik-friz za palaču Ctoscklet koji je napravio Gustav Klimt, zatim Hoffmannova blagovaonica za Margaretu Stonborough-Witthenstein iz 1905. i Hoffmannov ormar za atelijer Gustava Klimta iz 1904.
"Stotinjak vlasnika iz Austrije i inozemstva posudilo je eksponate za tu izložbu", rekao je danas na konferenciji za novinare direktor MAC-a Peter Noever.
Dodao je da cilj izložbe nije bio prikazati samo estetsku ljepotu radova nastalih u Bečkim radionicama, niti individualna majstorska djela Jugenstila, nego dati kronološki pregled sveobuhvatnog rada Bečkih radionica i proizvoda od stakla, srebra, nakita, keramike i tkanine.
Dok su osnivaču Bečkih radionica arhitektu Josefu Hofffmannu bili važni oblik i stil, Adolf Loss se pitao što čovjeku treba i u tom smislu stvarao predmete, zaključio je direktor MAC-a Noever.
Arhitekt Josef Hoffmann (1870. - 1956.) 12. svibnja 1903., prema uzoru na engleski pokret "Art's Crafts", osnovao je s Kolom Moserom i industrijalcem Fritzom Waerndorferom "Bečke radionice".
Okupio je u to doba najbolje umjetnike - Klimta, zatim Schielea, Kokoschku, Mosera, Pechea, Powlonia, Winmera i druge, kako bi jasnim oblicima u visokoj kvaliteti ljepote stvorili djela neprolazne vrijednosti, nasuprot historicizmu i jeftinoj industrijskoj proizvodnji.
Osnovali su koncern s filijalama u Marienbadu, Berlinu, Zuerichu, New Yorku, imali su 380 namještenika i 400 radnika. Njihove lijepe kreacije nisu bile jeftine, a kupovna moć bivala je sve lošijom. Zbog Prvog svjetskog rata i gospodarske krize neke njihove mecene izgubile su novac, pa su 1932. morali raspustiti društvo i zatvoriti Bečke radionice.
Izložba "Cijena ljepote" otvorena je do 7. ožujka 2004.