"TEOLOŠKI gledano, eventualno postojanje drugih, zasad nepoznatih vrsta u svemiru, ne predstavlja problem za kršćansku vjeru niti je u koliziji s temeljnim postavkama zapisanima u Bibliji", rekao je za Index glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije i ravnatelj Hrvatskog katoličkog radija, Zvonimir Ancić.
Ancića smo kontaktirali kako bismo čuli stav Katoličke Crkve u Hrvatskoj oko pitanja eventualnog otkrića dokaza života na Marsu. Ancić je rekao kako je temeljni stav Crkve o životu u svemiru izrečen u nedavnom intervjuu Josea Gabriela Funesa, ravnatelja vatikanskog opservatorija. Fuentes je izjavio kako Biblija nije znanstvena knjiga i kako ona ne govori o znanstvenim činjenicama, nego o Božjoj ulozi u stvaranju svijeta.
Kršćanska vjera nije u suprotnosti sa životom u svemiru
"Kršćanska vjera ne isključuje mogućnost postojanja drugih, razvijenih ili manje razvijenih oblika života u svemiru. Isto tako eventualno otkriće znakova života na nekom drugom planetu nema zašto promijeniti osnovni stav Crkve. Ono što je temeljna postavka Biblije je da je Bog stvoritelj svega", rekao je Ancić.
Radi se, zapravo, o adaptaciji biblijskog nauka u skladu s razvojem i napretkom znanosti. Vjerska organizacija koja bi pretendirala na čvrsto ustrajanje na pisanoj riječi bila bi osuđena na ismijavanje. Vatikan, zajedno sa svojim podružnicama, davno je ušao u sferu spajanja znanstvenog s vjerskim. Dapače, razmatranje tog suživota jedna je od bitnih tema kojih se dotiče i Benedikt XVI.
Razvoj astronomije doveo do toga da je vatikanski stav prema otkrićima u svemiru sličan onima koje ima o evoluciji
"Naravno, pod stvoriteljem danas ne podrazumijevamo isto što se podrazumijevalo prije nekoliko stoljeća. Ljudsko saznanje i stavovi kroz stoljeća proširuju se napretkom shvaćanja svijeta i novim spoznajama. Biblija danas nije u suprotnosti sa suvremenom znanošću, ona daje temelje vjere, od kojih je jedan vjerovanje u Boga koji je stvorio sve i, kao što je stvorio nas, mogao je stvoriti i druge, nama zasad nepoznate oblike života i druge svjetove", pojasnio je Ancić.
"Treba dodati da se trenutno nalazimo na području hipoteze, pa je sve u čemu pričamo samo pretpostavka. Buduća znanstvena otkrića pokazat će hoćemo li ikad izaći iz pretpostavki u područje dokaza", dodao je.
Razvoj astronomije doveo je do toga da je vatikanski stav prema otkrićima u svemiru sličan onima koje ima o evoluciji. Crkva je prihvatila evoluciju kao najbolje objašnjenje razvoja života na Zemlji. Ona, po trenutnom stavu, nije u suprotnosti s biblijskim učenjem i kršćanskim naukom.
Slično je i s Božjim stvaranjem i teorijom velikog praska. Funes je u intervjuu listu L`Osservatore Romano rekao kako je "teorija velikog praska jedno od najrazumnijih objašnjenja nastanka svemira". Bog se, onda, nalazi iza onoga što znanost može pokazati. Tako je teorija velikog praska zapravo vrlo dobar argument za teološki argument o Bogu kao o prvom uzroku.
Kreacionizam ne bi tako lako podnio otkriće života u svemiru
No, dok se katoličko vjerovanje dosta dobro nosi s izazovima moderne znanosti, ima i onih kojima bi eventualno otkriće života na Marsu moglo predstaviti probleme. Kreacionizam, i kršćanski i islamski, u svojoj najrigidnijoj varijanti tvrdi kako je zemlja stara 6000 godina, kako teoriju evolucije propagiraju ljubitelji oružja, droge i prostitucije koji žele uništiti bratstvo svih ljudi i čovjeka svesti na razinu životinje, te kako je sva istina dana u Bibliji nepromjenjiva i točna. Bog je stvorio zemlju prije 6000 godina, u 7 dana, a, kako je svojedobno rekao Miroljub Petrović, srpski kreacionist, Behemot je vrlo lako mogao biti "gmizavac visok šest spratova koji je doslovce bljuvao vatru".
Kreacionisti se pretjerano ne bave svemirom, on im je manje bitan, ali otkriće života u svemiru uzdrmalo bi temelje njihovog fundamentalizma. Život u svemiru ukinuo bi ekskluzivnost zemaljske pojavnosti, a matematički "argument" o tome kako život statistički nije moguć na bilo kojem drugom mjestu osim na Zemlji ne bi se više mogao potezati.
Iako, nema sumnje da bi se vjerski fundamentalizam uspio prilagoditi i novim znanstvenim otkrićima. Jednostavno bi ih odbacio, kao što odbacuje dokaze o zemljinoj starosti dobivene karbonskim datiranjem, kao što odbacuje evoluciju biblijskim citatima i pričama o složenosti oka.
Ne treba nam otkriće svemirskog života da bismo shvatili jednu osnovnu zemaljsku istinu –-divljaku ne možete objasniti zašto ne može skinuti Mjesec strijelom.
J.D.
Foto: Nasa, AFP (montaža)