No, te su katastrofe imale veći utjecaj nego ikada prije, jer je njima bilo pogođeno čak 608 milijuna ljudi, tri puta više od godišnjeg prosjeka između 1992. i 2001. Samo je sušom u Indiji lani bilo pogođeno 300 milijuna ljudi.
Te brojke ne uključuju poginule u ratu i pogođene nestašicom hrane povezanom sa sukobima ili bolešću.
Izvješće navodi i da preko 175 milijuna ljudi živi izvan svojih domovina, što je dvostruko više nego 1975.
Mnogi od njih su ekonomski migranti, koji bježe od siromaštva i teške oskudice. Oni su važan izvor prihoda za svoje zemlje, jer godišnje pošalju oko 80 milijardi dolara zemljama u razvoju (u usporedbi s 50 milijardi dolara svjetske humanitarne pomoći).
Dok većina svojevoljno odabire migraciju, deseci milijuna su prisiljeni bježati zbog po život opasnih uvjeta u domovini, a budući da su potpuno nezaštićeni međunarodnim zakonima i institucijama, njihova patnja je "zaboravljena katastrofa".
Na jugu Afrike je najveći postotak oboljelih od HIV-a u svijetu, koji se kreće od 15 posto u Malaviju do 33,7 posto u Zimbabveu.
Humanitarna pomoć porasla je s 2,1 milijardi američkih dolara u 1990. na rekordnih 5,9 milijardi dolara u 2000.
Govoreći o situaciji u Hrvatskoj, zamjenica predstojnika HCK-a Vera Pleša-Golubović rekla je da HCK brine o 100.000 ljudi koji su socijalno najugroženiji.
Za Božić su im pripremili 45.000 paketa s hranom i higijenskim potrepštinama, vrijednih 4,5 milijuna kuna, rekla je Pleša-Golubović dodavši da dio troškova snosi UNHCR. U slučaju katastrofe HCK može u roku 72 sata zbrinuti 1.000 osoba, rekla je.
Voditeljica Programa za suzbijanje trgovine ljudima u Hrvatskoj pri Međunarodnoj organizaciji za migracije Lovorka Marinović istaknula je kako u Hrvatskoj još uvijek ne funkcionira organizirana borba u suzbijanju trgovine ljudima.
Dokaz toga su i podaci koji govore da je u Hrvatskoj prošle godine (od srpnja do prosinca) registrirano samo petero stranaca, žrtava trgovine ljudima, a ove godine njih sedam.
Marinović je navela da je u lani u BiH registrirano 370 takvih osoba, Makedoniji 500, Srbiji i Crnoj Gori 200, a u Sloveniji nešto manje od 30.
U prihvatnom centru Šašna greda kod Siska tijekom godine zbrinuta su 44 azilanta, većinom iz Iraka, Irana i Afganistana, a trenutno ih je 19, rekla je voditeljica centra Maja Kadoić.