OSIM fantastičnog uspjeha na Svjetskom prvenstvu, Hrvatska je svijetu već odavno mnogo toga ponudila. Naime, Hrvati su zaslužni za neke od brojnih izuma koji su doslovno promijenili svijet i društvo i učinili ga onakvim kakvim ga danas poznajemo.
Donosimo samo neke, najpoznatije izume koji su ostavili trag u svijetu, a od kojih su neki prisutni u svakodnevnoj uporabi i danas.
Nikola Tesla - čovjek koji je izmislio moderni svijet
Tesla je nesumnjivo najveći svjetski izumitelj kojem možemo zahvaliti svijet kakav poznajemo danas. Rođen u selu Smiljan pored Gospića, Tesla je imao više od 700 izuma, a najvažniji su: sustav višefaznih struja i okretno magnetsko polje, izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije, Teslin oscilacijski transformator (Teslina zavojnica), rasvjeta pomoću struja visoke frekvencije, sustav bežičnog prijenosa radiosignala i energije, teleautomatika (daljinsko upravljanje brodom), Teslina turbina i radio.
Svojim je istraživanjima prethodio mnogim važnim otkrićima u fizici kao što su rendgenske zrake, elektron, kozmičke zrake i akceleratori čestica, a predvidio je i brojne tehničke izume dvadesetog stoljeća poput televizora, radara i modernih turbina.
Manje je poznato da je predvidio i globalni sustav komunikacija pa čak i današnje pametne telefone.
"Kad uvedemo bežični sustav, cijeli će se svijet pretvoriti u golemi mozak. Bit ćemo u stanju komunicirati jedni s drugim neovisno o udaljenosti. Ne samo to, već ćemo kroz televiziju i telefoniju vidjeti i čuti jedni druge kao da se nalazimo licem u lice. A instrumenti pomoću kojih ćemo to raditi bit će nevjerojatno jednostavni u usporedbi s današnjim telefonima. Čovjek će moći nositi takav uređaj u džepu", rekao je Tesla u jednom intervjuu iz 1926., kojeg je dao Johnu B. Kennedyju. Ukratko, predvidio je budućnost.
Još 1900. godine shvatio je i povezanost tijela i elektromagnetizma, a davne 1896. je napravio prvu rendgensku snimku - tada poznatu kao "x zračenje".
Eksperimente je izvodio na samom sebi
Tesla je, primjenjujući eksperimente na samom sebi, utvrdio i da visokofrekventna struja nije opasna za čovjeka, da je moguće zagrijavanje tkiva i primjena u elektroterapiji, što se i danas primjenjuje u medicini.
Osim visokofrekventne struje i elektromagnetske terapije, Teslin doprinos u razvoju medicine obuhvaća i bežični prijenos energije, tzv. zrake smrti odnosno čestični laser, solarne valove te bežičnu rasvjetu.
Tesla je govorio 8 jezika, a dobio je i 15 počasnih doktorata.
Marin Soljačić - Bežični prijenos električne energije
Hrvatski znanstvenik na čelu skupine kolega s najboljeg prirodoslovno-tehničkog fakulteta na svijetu, Massachusetts Institute of Technology (MIT), 7. lipnja 2007. godine izveo je eksperiment bežičnog prijenosa električne energije. Iz strujne mreže pomoću dviju zavojnica udaljenih dva metra, uspjeli su upaliti žarulju od 60 W. Uspjeli su prenijeti oko 40 posto energije.
Na ovoj ideji već je radio Nikola Tesla, koji je demonstrirao prijenos električne energije bez žica, a Soljačić je na ideju za svoj izum došao jedne noći kad ga je probudio zvuk mobitela, signalizirajući da mu je baterija prazna.
WiTricity (Wireless Electricity) proglašen je revolucionarnim jer bi mogao omogućiti rješavanje kabela i žica. U prosincu 2013. Toyota je licencirala WiTricity tehnologiju za buduću seriju električnih automobila, dok je u lipnju 2014. WiTricity Corp. je sklopila ugovor s Intelom o integraciji njihove tehnologije u Intelove uređaje.
Prije četiri godine dobio je nagradu kao najbolji mladi znanstvenik u SAD-u. Nagrada "Blavatnik Awards for Young Scientists" je "ekvivalent" Nobelovoj nagradi za mlade znanstvenike do 42 godine starosti.
Josip Belušić - Brzinomjer
Profesor rođen u okolici Labina u Istri predstavio je svoj izum 1889. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu, nazvavši ga velocimetar. Francuska akademija izumitelja ga je nagradila diplomom i zlatnom medaljom, proglasivši ga počasnim članom.
Izum je mjerio brzinu, stajanje kola, trajanje vožnje, broj putnika te vrijeme i silaska i ulaska putnika. Principi na kojima funkcioniraju današnji brzinomjeri, taksimetri i tahografi potječu iz Belušićevog velocimetra.
Ivan Vučetić - Daktiloskopija
Disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na jagodicama i člancima prstiju u cilju identifikacije, izum je Ivana Vučetića. Rođen 1858. u Hvaru, emigrirao je 1884. u Argentinu. Tamo je stupio u Centralni ured policije u La Plati, a nakon proučavanja Bertionovog postupka identifikacije i Galtonovih eksperimenata, i sam je počeo istraživati papilarne linije.
Uskoro je uspostavio vlastiti sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija. Nakon nekoliko godina, 1891., Vučetić je izradio Registar ikonofalangometrije. Svoju teoriju je uskoro potvrdio u praksi, nakon što je pomoću otiska prstiju riješeno dvostruko ubojstvo.
Električna žarulja s volframovom niti - Franjo Hanaman i dr. Alexander Just
Rođen 1878. u Drenovcima, Hanaman je nakon mature u Zemunu otišao na studij u Beč, gdje je i maturirao. 1899. godine diplomirao je na Kemijskom odjelu Tehničke visoke škole, a sljedeće godine postao je asistent Georgu Vortmannu na katedri analitičke kemije. Tamo upoznaje Justa. U travnju 1903. godine dr. Just i Hanaman su u Beču zaštitili svoj prvi postupak za dobivanje volframovih žarnih niti. Žarulje s nitima dobivenim ovim postupkom trošile su samo oko 1,5 W po jednoj Hefnerovoj svijeći, za razliku od žarulja s ugljenom niti, koje su trošile 3-4 W. Američka tvrtka General Electric Co. otkupila je njegov patent, a ove žarulje koristile su se veći dio 20. stoljeća.
Kravata
Dekorativan odjevni predmet, danas široko prepoznatljiv i nezaobilazan u svijetu, smatra se hrvatskim proizvodom. Hrvati kravatu nisu “patentirali”, ali su je, kao modni detalj, u 17. stoljeću raširili po Europi, tako da je pod hrvatskim imenom postala, i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom, kako navodi Academia Cravatica. Naime, moderna kravata proširena je Europom zbog hrvatskih vojnika koji su je nosili dok su se borili u Tridesetogodišnjem ratu. Ubrzo su je prihvatili Francuzi, koji su je prozvali po svojim nositeljima - croata, odnosno cravata.
U svojoj knjizi La Grande Historie de la Cravate, francuski pisac Francois Chaille, napisao je:
"... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije..."
Od 18. listopada 2003. godine obilježava se Dan kravate, a sabor je 17. listopada 2008. proglasio Dan kravate, koji se otad i službeno slavi 18. listopada.
Padobran - Faust Vrančić
Među brojnim dostignućima hrvatskog izumitelja rođenog 1551. u Šibeniku, padobran je njegov najpoznatiji izum. Vrančić je svoj izum, inspiriran crtežima Leonarda da Vincija, opisao u knjizi Machinae novae. Platnenu tkaninu razapeo je preko pravokutnog drvenog okvira, a vjeruje se kako ga je isprobao u Veneciji 1617. skokom s tornja. Svoj izum nazvao je Homo volans, odnosno Leteći čovjek.
Mehanička olovka - Slavoljub Penkala
Hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskog podrijetla prijavio je svoj najveći izum - mehaničku olovku, 1906. godine. Sljedeće godine patentirao je prvo nalivpero s čvrstom tintom. Penkala je, u suradnji s Edmundom Mosterom stvorio poduzeće Penkala-Moster, te su od 1912. do 1926. vodili jednu od najvećih tvornica pisaćeg pribora u svijetu.
Penkala je zaslužan za još jedan izum koji je osvojio svijet. Među prvim izumima koje je patentirao bila je termos-boca.
Mario Puratić - Puratićevo vitlo
Hrvatski izumitelj rođen 1904. u Sumartinu na otoku Braču. 1925. se preselio u Sjedinjene Američke Države i zapošljava se u čeličani, a kasnije i u bruklinskoj luci, gdje je godinama radio s ribarima. Kako bi im olakšao posao vađenja mreža iz mora, izumio je vitlo za izvlačenje mreža, koji je promijenilo način lova plivaričarskim mrežama.
Puratićevo vitlo, ili na engleskom Power block, izumljeno je 1954. godine, a usavršeno je i opremljeno hidrauličkim pogonom početkom sedamdesetih prošlog stoljeća.
Sastoji se od posebno prilagođene koloture s gumom obloženim žlijebom, zavješenim na brodsku dizalicu, a olakšalo je dugotrajan i težak posao ručnog izvlačenja mreža. Za svoje izume, Puratić je 1975. od američkog Udruženja za promicanje izuma i inovacija proglašen izumiteljem godine za zasluge u napretku znanosti i tehnike.
Danas njegov standardni model koristi 75% plivaričara.
Sumamed - Slobodan Đokić, Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel
Tim znanstvenika iz Plive, predvođen dr. Slobodanom Đokićem, uspio je 1980. sintetizirati azitromicin, novu vrstu antibiotika koji se pokazao kao izrazito efikasan način liječenja bakterijskih infekcija Aktivni je sastojak lijekova u Hrvatskoj poznatih pod nazivom Zithromax i Sumamed. Sljedeće godine spoj je patentiran.
1986. godine Pliva je potpisala ugovor s farmaceutskim divom Pfizerom kojim su im dali ekskluzivna prava na prodaju na američkom i zapadnoeuropskom tržištu. 1988. Pliva je na tržište srednje i istočne Europe izbacila azitromicin kao dio antibiotika Sumameda.
Torpedo - Ivan Blaž Lupis Vukić
Umirovljeni časnik Austro-Ugarske ratne mornarice, rođen u Rijeci 1813. godine, zaslužan je za izum torpeda. Izumio ga je 1860. godine, nazvavši ga Spasilac obale (Kustenretter).
Nakon što ga je sljedeće godine predstavio Tehničkom komitetu austrijske mornarice, njihov odgovor nije bio zadovoljavajući. Projekt je zahtijevao usavršavanje i velike troškove na koje tadašnja vlada nije bila spremna.
Razočarani Lupis stupa u vezu s tadašnjim direktorom Riječkog tehničkog zavoda, britanskim industrijalcem Robertom Whiteheadom. Nakon nekoliko godina u Rijeci osnivaju prva tvornica torpeda u svijetu Whitehead & Co, koju je vodio Whitehead. 1866. svijetu predstavljaju Whitehead-Lupis model torpeda. Od 1881. tvornica počinje izvoziti proizvod u druge zemlje, a njihov torpedo postaje standardno naoružanje razvijenijih ratnih mornarica.
MP3 Player - Tomislav Uzelac
Smatra se kako je prvi funkcionalni MP3 player izum Tomislava Uzelca, hrvatskog programera koji je 1997. godine napravio AMP MP3 Playback Engine. Na temelju svog diplomskog rada sa zagrebačkog FER-a, napravio je softver za koji je američka tvrtka Nullsoft napravila grafičko sučelje za PC, čime je nastao Winamp, jedan od najpopularnijih MP3 playera do pojave iPoda.
Teorija sila i strukture tvari - Ruđer Bošković
Ruđer Josip Bošković, rođen 1711. godine u Dubrovniku, zaslužan je za najveće hrvatsko znanstveno dostignuće u svjetskoj znanosti. Hrvatski matematičar, fizičar, astronom, geodet, filozof i isusovac razvio je teoriju sile i strukture tvari koja je i danas aktualna. Njegove teorije kasnije su koristili i potvrdili Albert Einstein i Niels Bohr, a Bošković je, između ostalog, stvorio i prve predodžbe o izgledu svemira i obliku Zemlje.
Svojevremeno je bio jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih europskih znanstvenika.