Dijaspora u Hrvatsku šalje ogroman novac, radi se o milijardama

Foto: FAH

HRVATSKA ima vjerojatno najveću dijasporu od svih europskih zemalja. Ista ta dijaspora u zemlju je od 1993. do 2015. poslala više od 65 milijardi dolara, piše Glas Slavonije.

Prema podacima Svjetske banke i Hrvatske narodne banke, hrvatski iseljenici svojim obiteljima godišnje šalju 1,5 milijardi dolara. Ovo su tek službeni podaci, naveli su ih Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Pretpostavlja se tako da se u Hrvatsku putem neslužbenih kanala slije još barem toliko nova.  Od 1993. do 2015. na ovaj način je u Hrvatsku ušlo više od 65 milijardi dolara. U ovaj iznos nisu ubrojeni udjeli koje Hrvati izvan RH ostvaruju u turističkom brutoproizvodu, kao ni udjel kojim pridonose u vanjskotrgovinskoj bilanci sa zemljama u kojima oni žive.

Državni ured procjenjuje kako hrvatsko iseljeništvo čini tri milijuna ljudi, kada se broje iseljeni Hrvati i njihovi potomci.Hrvata, kao pripadnika manjinskog naroda, u 12 europskih zemalja ima oko 350 tisuća, a u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivni narod, ima ih oko 570 tisuća.

Iseljenici brinu o onima koji su ostali

Hrvatska dijaspora često financijski brine o Hrvatima koji su ostali u domovini, no zanimljivo je pitanje koliko se matična zemlja brine za njih. Podatke ima Državni ured za Hrvate izvan RH.

Porazna je činjenica a za Hrvate izvan domovine do 2011. godine nije postojao zakonski, a do 2012. institucionalni okvir za suradnju. Naime, krajem 2011. godine usvojen je Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, a polovicom 2012. godine osnovan je i Državni ured za Hrvate izvan RH. Praktično, usvajanjem Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan RH prvi put u povijesti demokratske Hrvatske odnosi s hrvatskim zajednicama u svijetu temelje se na sustavnom zakonodavnom i institucionalnom okviru.

Jedna od aktivnosti Državnog ureda je i olakšavanje povratka, snalaženja i integracije iseljenih Hrvata i njihovih potomaka u društveni i državni sustav Hrvatske davanjem konkretne pomoći u rješavanju brojnih pitanja pri njihovom nastanjenju i stupanjem u poslovni odnos u Hrvatskoj. Uz to Državni ured prati uspješnost i rezultate integracije u domovini.
Iz Državnog ureda navode kako je interes za povratkom u posljednje vrijeme velik i to unatoč tome što se popularizacijom odlazaka iz Hrvatske stvara negativna medijska slika.

Mnogi se odlučuju na povratak

“U 2013. se vratilo oko 11 tisuća Hrvata, a tu nisu uračunati oni koji dio godine provode u zemlji kao ni studenti. Broj povratnika u stalnom je porastu, tako da vjerujemo da će za 2014. brojke biti još veće. Vraćaju se pripadnici svih generacija – studenti, umirovljenici, ali ono što najviše veseli je sve veći broj obitelji s djecom. Riječ je o ljudima u zreloj dobi od 30 do 50 godina koji žele da im djeca rastu u Hrvatskoj. Razlog za povratak? Kažu – doma je ipak najljepše. Većem interesu za životom u Hrvatskoj pripomogao je i ulazak u EU", ističu u Uredu te dodaju kako mnogi povratnici otvaraju mala obiteljska poduzeća, dok se dobar dio njih odlučuje za posao u turizmu.

Prema podacima Državnog ureda najviše se Hrvata vraća iz Njemačke i Austrije, iz SAD-a i Kanade te Australije i Južne Amerike. Posebno su zanimljive južnoameričke zemlje iz kojih u Hrvatsku dolazi treća i četvrta generacija, mladi ljudi zainteresirani za učenje hrvatskog jezika, koji često odluče i ostati.