NA valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nastavivši uzlazni trend od prošloga tjedna.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je 92.77 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 92.70 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 109.65 na 109.50 jena.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1.1760 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1.1795 dolara.
Pad eura posljedica je strahovanja ulagača da će se europska gospodarstva oporavljati sporije nego što se očekivalo zbog novog 'zatvaranja' u Europi i sporog provođenja cijepljenja protiv covida-19.
Cijene su nafte, pak, jutros pale jer se trgovci nadaju da će Sueski kanal uskoro biti ponovno otvoren. Cijena barela na američkom tržištu pala je 1.6 posto, na 60 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1.4 posto, na 63.65 dolara.
Azijske burze porasle
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju ubrzanju oporavka gospodarstava od koronakrize, dok su cijene nafte pale jer se očekuje ponovno otvaranje Sueskog kanala.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0.35 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1.1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju i Singapuru porasle između 0.1 i 1 posto. U Australiji su, pak, blago pale.
Azijske ulagače ohrabrio je skok cijena dionica na Wall Streetu u petak, zahvaljujući čemu su Dow Jones i S&P 500 indeks zabilježili dobitke na tjednoj razini.
Pozitivno na tržišta utječe i najava da će predsjednik SAD-a Joe Biden ovoga tjedna predstaviti planove ulaganja u infrastrukturu, što bi moglo ubrzati oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize, koje je već ionako podržano golemim fiskalnim i monetarnim poticajima.
"Očekujemo da će ove godine svjetsko gospodarstvo porasti snažnih 6.4 posto, potaknuto golemim fiskalnim poticajima u SAD-u, što će pozitivno utjecati i na ostatak svijeta", kaže Christian Keller, ekonomist u Barclaysu.
No, na tržištu postoje i zabrinutosti da bi golemi fiskalni i monetarni poticaji mogli utjecati na jačanje inflacije u SAD-u.
Zbog toga rastu prinosi na američke državne obveznice. Prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli su jutros 1.66 posto, no i dalje su ispod 1.75 posto, nedavno dosegnute najviše razine u 13 mjeseci.
"Rast inflacije idućih mjeseci trebao bi biti prolazan i čini se da su središnje banke spremne zažmiriti na to", kaže Keller.