Dokument je to o uključivanju COST programa - najstarijega europskog okvira znanstvene suradnje u Europsku zakladu za znanost (ESF), koji će, istaknuto je, omogućiti još veću fleksibilnost COST-a i njegovu konkurentnost u odnosu na ostale europske programe znanstvene suradnje Europske unije.
Pomoćnica ministra znanosti i tehnologije za međunarodnu suradnju Nada Švob-Đokić upoznala je nacionalne COST koordinatore sa stanjem znanosti u Hrvatskoj. Odnosno, iznijela je osnovne podatke koji mogu, kako je rekla, dati "osobnu iskaznicu" hrvatske znanosti. Jer, istaknula je Švob-Đokić, međunarodna suradnja treba počivati na dobrom poznavanju stvarnih ili mogućih partnera tj. potrebno je imati širu informaciju o tomu što se događa u hrvatskoj znanosti - gdje su naše mogućnosti te u kakvome su odnosu prema željama i očekivanjima hrvatske strane, ali i međunarodnih partnera. Što se tiče međunarodne suradnje pomoćnica ministra znanosti smatra da kako bi bilo idealno da imamo stabilnu i stalno rastuču znanstvenu razmjenu s europskim i drugim zemljama u svijetu.
Kad je riječ o zaostajanju znanosti u Hrvatskoj u odnosu na stanje u razvijenim zemljama Europe i svijeta Švob-Đokić je istaknula da Hrvatska jednostavno mora raditi brzo i odlučno da se to zaostajanje smanji i zaustavi. Ali, ustvrdila je, zato je potrebna i određena politička potpora.
Koordinator COST programa za Hrvatsku Božidar Biondić govorio je pak o sudjelovanju hrvatskih znanstvenika i institucija u COST programima. Među više od 30 znanstvenih projekata najveći je broj onih iz područja telekomunikacija i zaštite okoliša. U tim projektima sudjeluje oko 30 znanstvenih ustanova i instituta te 200-tinjak znanstvenika. Što je, istaknuo je Biondić, nedovoljno posebice kad je riječ o broju znanstvenika u usporedbi sa stanjem u drugim zemljama članicama COST programa.
Po Biondićevoj ocjeni dubrovački susret visokih predstavnika COST programa trebao bi potaknuti hrvatske znanstvenike i institucije da se što bolje pripreme kako bi mogli ozbiljno sudjelovati u COST programima koji, smatra Biondić, pružaju sve šire i bolje mogućnosti.
Ali, opetovao je Biondić, za to je potrebna ozbiljna i sustavna priprema jer s poimanjem znanosti uvriježenim u Hrvatskoj nije jednostavno ući u kompleksne projekte EU.