EurActiv navodi jučerašnju Josipovićevu izjavu talijanskoj Corriera della seri, u kojoj je novoizabrani hrvatski predsjednik ponovio svoj stav o tome da tužba nije sama sebi svrha i da neće biti potrebno nastaviti s njom ukoliko Srbija ispuni hrvatske zahtjeve. Josipovića se opisuje kao "socijaldemokrata, koji je kampanju vodio oko legalnosti i europske integracije".
Tužba na tužbu
"Hrvatska je tužbu protiv Srbije podnijela u Hagu 2. srpnja 1999., a ona se odnosi na kršenje konvencije o genocidu od strane vojska SFRJ na štetu etničke hrvatske populacije. Međunarodni sud pravde odbacio je preliminarni srpski prigovor 18. studenog 2008. godine", piše u tekstu.
Navodi se i srpski stav o tome da je pravdu bolje tražiti u izvansudskom postupku, za što je potrebna ista predanost partnera u Hrvatskoj. "Nakon što nije uspjela uvjeriti Hrvatsku, Srbija je pak također tužila Zagreb za genocid pred sudom 4. siječnja 2010. godine, s posebnom pozornošću na operacije tijekom Oluje", stoji u tekstu.
Neočekivano smirivanje odnosa
No, Josipovićevim dolaskom na vlast, napetosti su se odjednom neočekivano smirile, a Josipovićev potez još je manje očekivan, budući da je on jedan od autora tužbe protiv Srbije, piše EurActiv. S druge strane, srpski predsjednik Tadić brzo je reagirao na signal i spomenuo kako nema kolektivne krivnje, nego svaki zločin ima ime i krivca, dodaje se.
"Nadalje, Tadić i njegova Demokratska stranka zatražili su službeno parlamentarnu deklaraciju kojom bi se osudio masakr u Srebrenici. Sam tekst potakao je ozbiljen političke rasprave. Taj bi potez mogao smiriti ne samo Hrvate, nego i Nizozemce, koji drže glavni veto protiv srpskog pristupanja EU, budući da su nizozemske trupe bile pristune tijekom etničkog čišćenja u balkanskim ratovima", zaključuje se.