Po njegovim riječima, to je i svojevrstan ´post scriptum´ koji njegovoj knjizi treba dodati jer to zahtijevaju današnji događaji. Danas su primjetni zabrinjavajući oblici kolektivnog pamćenja i njegove transformacije, s jedne strane, i ideologije zaborava s druge strane, rekao je.
Na pitanje što bi pak trebalo činiti da se spriječi djelovanje dobra u korist zla, Finkielkraut je u kraćemu razgovoru za Hinu odgovorio riječima kralja Salomona, koji je Boga molio da mu da inteligentno srce. Srce nas, objasnio je Finkielkraut, naravno, vodi prema onima koji trpe, a inteligencija nas istodobno sprječava da stvari i duh pojednostavnjujemo i djelujemo samo srcem.
Što se pak tiče elemenata koji utječu na transformaciju kolektivnog pamćenja, Finkielkraut je rekao kako je to složeno pitanje. Dodao je kako samo može reći da je zaključio da se kolektivno pamćenje danas koncentrira na Drugi svjetski rat i logor Auschwitz.
Zato, kazao je, sukobi u svijetu se sada nastoje interpretirati u odnosu prema Auschwitzu i odatle potječe i problem da se Židove u Izraelu sada doživljava kao naciste i naziva ih se nacistima.
O stradanju Židova u holokaustu Finkielkraut ´progovara´ i u knjizi ´Dolazi glas s druge obale´, te već u prvome poglavlju iznosi stajalište o dužnom sjećanju.
Na današnjem predstavljanju ponovno je aktualizirao to pitanje ocjenjujući da se diljem svijeta, kad je riječ o Židovima, stanje pogoršava zbog izraelsko-palestinskoga sukoba. Taj je sukob, po njegovu mišljenju, političke prirode, a posljedica je sve snažniji antisemitizam diljem svijeta.
Što se pak tiče samih Židova, Finkielkraut smatra da je većina njih, bez obzira na to u kojoj državi žive, zbunjena jer se njihovo viđenje izraelsko-palestinskog sukoba razlikuje od viđenja ostalog svijeta.
Finkielkraut smatra da se Intifada (politički ustanak Palestinaca na Zapadnoj obali i u Gazi protiv izraelske vlasti i za vlastitu državu) odražava i na židovsko-arapske odnose i u Francuskoj.
Da bi to ilustrirao podsjetio je na nedavni događaj u Francuskoj kada su jednog učenika židovskoga podrijetla ´proganjali´ kolege arapskoga podrijetla, nazivajući ga Arielom Charogneom (fonetski sliči prezimenu izraelskog premijera Sharona, a na francuskom znači strvina). Taj je dječak morao promijeniti školu jer ga ravnateljica nije mogla zaštititi.
Proganjala su ga djeca, naglasio je Finkielkraut, koja su prije dvije godine bila nazočna svečanosti otkrivanja spomen-ploče učenicima deportiranim iz njihove osnovne škole u Drugome svjetskom ratu, na kojoj je spomenuti dječak čitao imena deportiranih, među kojima je bilo i ime njegova djeda.
Reakcije javnosti na cijeli slučaj bile su pak vrlo mlake, što ne bi bio slučaj, smatra Finkielkraut, da su učenika vrijeđali i napadali kolege ´mali nacisti´, a ne učenici arapskoga podrijetla.
Finkielkraut je istaknuo da mržnja prema Židovima raste u svim arapsko-muslimanskim zemljama, a posebice ga zabrinjava što se ta mržnja prenosi i na naprednu ljevicu.