Gotovo 14 tisuća ljudi "pobjeglo" iz Hrvatske

SAMO u 2006. godini iz Hrvatske je iselilo 13.680 mladih i obrazovanih osoba. Taj zabrinjavajuć podatak obznanjen je na dvotjednoj konferenciji na kojoj se razgovaralo kako unaprijediti hrvatsku useljeničku politiku, javlja Slobodna Dalmacija.

Ali ta brojka ne zabrinjava Sanju Crnković Pozaić, direktoricu Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, koja je istaknula kako bi se suzdržala komentara jer ne postoje egzaktne statistike koje bi razjasnile strukturu i potrebe na tržištu rada. Ipak, napominje, da bi se takva analiza trebala ustanoviti.

Ujedno je takvu mogućnost opravdala neprekidnim hrvatskim emigracijama, pa i kazala da za nekim konkretnim visokoobrazovanim kadrovima postoji svjetska potražnja te da takvo što može očekivati i ubuduće.

U Hrvatsku dolaze strani radnici sa srednjom i osnovnom školom

Za razliku od spomenutog odljeva mozgova, u Hrvatsku dolaze strani radnici, ponajviše oni sa završenom srednjom i osnovnom školom. Nedostatak takve radne snage prisutan je i u Europi. Naime, i četrnaestogodišnjaci koji nastavljaju školovanje najmanje upisuju obrtničke i općenito strukovne škole, u čemu, po riječima Pozaić, najveći utjecaj imaju roditelji koji svoju djecu upućuju na neka "čistija" zanimanja.

Takvo što prilično čudi budući da potonja zanimanja danas na tržištu ostvaruju fine prihode, a takvo što potvrđuje i siva ekonomija koja se u tim grana prilično rasplamsala.

Pozaić predviđa veoma zanimljivu situaciju u budućnost - s jedne strane svi se usmjeravaju prema visokom obrazovanju, dok se s druge strane cjelokupno stanovništvo zadovoljava osrednjim intelektualnim potencijalima.

Nisu samo niske plaće uzrok ovakve iseljeničke prakse. Uvelike doprinosi i to što se intelektualci u hrvatskim poduzećima slabo iskorištavaju odnosno njihovi se kapaciteti uopće ne vrednuju niti u poslu upotrebljavaju, a takvo što demotivira ambiciozne mlade ljude koji su nakon fakulteta očekivali daljnji profesionalni razvoj, drži Pozaić dodajući da su slabe mogućnosti napredovanja također važan faktor.

Ig.M. 

Pročitajte više