Nova vjerska skupina mora imati članstvo od najmanje 500 pojedinaca i biti pet godina registrirana u nižem statusu kao vjerska udruga da bi uživala prava i beneficije koje su na raspolaganju u višem statusu religijske zajednice, navodi CSCE, neovisna američka vladina agencija koja nadzire provedbu Helsinškog završnog dokumenta i drugih obveza zemalja članica prema OESS-u.
U ta viša prava spada među ostalim sloboda neovisnog djelovanja, odlučivanje o internoj organizaciji, izuzeće od poreza, otvaranje škola, primanje državne potpore te sloboda izvođenja vjerske službe u vlastitim ili iznajmljenim prostorima.
U izvješću o vjerskim slobodama u jugoistočnoj Europi Helsinško povjerenstvo je ustvrdilo da se vjerske slobode općenito poštuju u zemljama regije, ali da postoji i problematična politika protivna obvezama koje su zemlje preuzele članstvom u OESS-u.
Problemi se kreću od diskriminatorskih zakona koje niječu mogućnost registracije malih vjerskih zajednica do oštrih akcija vlasti protiv nepopularnih vjerskih skupina i njihovih čelnika.
Za Hrvatsku CSCE navodi kao problematično i što zakon kaže da naziv i oznake religijskih skupina ne mogu sadržavati službene nazive i oznake drugih zemalja zbog čega im se uskraćuje registracija.
Hrvatska treba popraviti nedostatke i ukinuti ili bitno smanjiti prag od 500 članova kako bi izbjegla moguće probleme u budućnosti i dala pozitivan primjer drugima, savjetuje Povjerenstvo.
Također navodi kao pozitivan model za registraciju i pravni status vjerskih zajednica Albaniju gdje sve vjerske skupine od najmanje pet članova i uz druge minimalne kriterije mogu steći legalni ne-profitni status prema zakonu o udrugama.
Za BiH izvješće navodi da njezin nedavno usvojeni zakon štiti pravo vjerskog izražavanja, ali da sadrži i zabrinjavajuće odredbe koje uključuju kazne protiv slobode govora i prag od 300 pripadnika za registraciju.
U Bugarskoj izvješće kritizira davanje prednosti Bugarskoj pravoslavnoj crkvi nad alternativnim Bugarskim pravoslavnim sinodom i drugim vjerskim skupinama što je stvorilo pravne uvjete za zapljenu imovine alternativnog sinoda.
U Rumunjskoj nacrt vjerskog zakona predviđa prag od 0,5 posto rumunjskog stanovništva ili preko 100.000 osoba za registraciju.
Srbija i Crna Gora nacrtom novog zakona o vjeri otvoreno ide u korist sedam tradicionalnih vjerskih zajednica i postavlja prag od tisuću pripadnika za registraciju novih skupina, kaže CSCE.
CSCE je zabrinut i za vjerske slobode na Kosovu, navodeći da su do sada samo tri osobe osuđene na dvije godine zatvora i to uvjetno za sudjelovanje u nacionalističkom nasilju u ožujku prošle godine u kojem je uništeno ili oštećeno 30 crkava i samostana Srpske pravoslavne crkve. Osim toga zabrinjava i nacrt zakona o vjerskim slobodama koji ne udovoljava međunarodnim standardima, kaže CSCE.
(Hina) xsl ydm