Dugoročna šteta zbog zakona o ništetnosti
Naime, u HHO kažu kako je zakon protiv "beogradskih optužnica" izazvale u Hrvatskoj, ali i u međunarodnoj javnosti, brojne prijepore i čuđenja te je ocijenjen je kao hrvatski korak unazad.
"Iznenađujuće je kako dio domaće javnosti, a pogotovo političara, ne vidi dugoročnu štetu od pokušaja donošenja tog ishitrenog Zakona, popularno nazvanog Lex-Šeks, po imenu potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, prvoosumnjičenog na pristigloj optužnici za ratni zločin iz Srbije", navodi HHO u svom priopćenju u kojem se podsjeća da je prepuštanje predmeta osumnjičenih za ratne zločine od strane srbijanskog Tužiteljstva rezultat bilateralnog sporazuma između vlada Srbije i Hrvatske, postignutog na sastanku ministara pravosuđa održanom u veljači ove godine u Zagrebu.
Ostali su samo ratni zločini
"Prema tome, nije potrebno sklapati bilo kakve nove sporazume i dogovore, već se samo treba držati postojećih. Još važnije je da se politika makne iz pravosuđa, u skladu s trodiobom vlasti, te da omogući državnim odvjetništvima Hrvatske i Srbije da ispune sadržajem već postignuti politički okvir", ističe HHO u svom priopćenju dodajući da se dogovor iz veljače ove godine, odnosi na predmete Vojnog tužiteljstva JNA, a potom Srbije.
HHO podsjeća da je novoosnovano Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije preuzelo od Vojnog tužiteljstva 700 predmeta, od kojih je 90 posto odmah, nakon provjere, obustavljeno. Velik dio predmeta bivšeg Vojnog tužiteljstva JNA postao je ništetan Zakonom o amnestiji za kazneno djelo oružane pobune, koji je donio srbijanski parlament. Preostao je samo progon za kaznena djela ratnog zločina, naglašava HHO.
DORH svejedno mora nastaviti istragu protiv Šeksa
"S pravom se postavlja pitanje zašto taj zakon nije usvojen ranije, nego se upućuje u proceduru sada, kad se radi isključivo o optužnici protiv Šeksa i drugih. Čega se boje Šeks i drugi ako je slučaj doista utemeljen samo na iznuđenim iskazima zarobljenih hrvatskih branitelja? Ukoliko je tako, slučaj će biti okončan kao i u predmetima Tihomira Purde i Vesne Bosanac. Konačno, bez obzira na usvajanje Zakona, DORH će morati nastaviti postupak protiv Šeksa i drugih, bez obzira na izvor informiranja o počinjenom kaznenom djelu ratnog zločina, i istragom provjeriti navode. Zbog svega toga ministar Dražen Bošnjaković vjerojatno nije želio braniti Lex-Šeks u Saboru prošli tjedan", stoj i u priopćenju HHO u kojem se daje za pravo i državnim odvjetnicima Hrvatske i Srbije koji kažu da je najava Zakona o ništetnosti narušavanje dobrih odnosa.
Usvajanjem predloženog Zakona, de facto bi se proglasila abolicija za počinjene ratne zločine, budući bi automatski i srbijanska strana, vodeći se načelom reciprociteta, morala obustaviti postupke za osobe koje su se od hrvatskog i bosanskog progona sklonile u Srbiju, tvrde u HHO.
Povucite zakon
Van dosega pravde ostao bi general Aleksandar Vasiljević, šef kontraobavještajne službe JNA i njegov zamjenik, potpukovnik Miroslav Živanović, odgovorni za koncentracijske logore u posljednjem ratu, protiv kojih je nedavno DORH pokrenuo kazneni postupak za ratne zločine, a koji se nalaze u Srbiji. Bez obzira na trenutačno stanje u političkim odnosima Hrvatske i Srbije, srbijansko Tužiteljstvo, smatra HHO, i dalje postupa po zamolnicama od strane DORH-a u predmetima koji se vode u Hrvatskoj i obrnuto. U HHO se nadaju da "Lex-Šeks" neće obustaviti ovu suradnju.
"HHO stoga poziva Vladu Republike Hrvatske da povuče iz parlamentarne procedure predloženi Zakon koji, po svemu sudeći, služi jedino u predizborne svrhe, ali i u svrhu zaštite lika i djela Vladimira Šeksa. Kad bi se i išlo u zakonodavnu proceduru, taj Zakon morao bi, u skladu s Ustavom, biti usvojen kao organski zakon, jer zadire u problematiku ljudskih prava, pa bi za njega moralo glasati najmanje 75 zastupnika. U ovom trenutku bjelodano je da je to nemoguće. Takva saborska politička demonstracija vidljivo bi imala samo predizborno-politički učinak, štetan po Hrvatsku. Na kraju držimo da se sve preostale slučajeve treba i mora rješavati u okviru regionalne suradnje, kao i u slučajevima Purda, Bosanac i drugih, odnosno međusobnom suradnjom pravnih institucija sve tri države u kaznenom gonjenju osoba koje su počinile ratni zločin", navodi se na kraju priopćenja.