"Država ne smije zabranjivati, već stimulirati kolektivne pregovore i ugovore, nadzirati, kontrolirati i sankcionirati", kazao je Lesar.
Po HNS-ovu prijedlogu, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima ne bi se moglo raditi ako poslodavac u kolektivnom ugovoru, koji je potpisao sa sindikatima, nije predvidio razloge, kriterije, načine i uvjete uvođenja takvog rada.
Kolektivnim ugovorom utvrdilo bi se kada će zaposlenici koji rade nedjeljom koristiti dan tjednog odmora, a njime se može ograničiti broj nedjelja, blagdana ili neradnih dana u kalendarskoj godini u koje će zaposlenici raditi, primjerice, jedan zaposlenik može raditi najviše deset nedjelja godišnje.
Kolektivnim ugovorom utvrdila bi se i visina povećanja plaće za rad nedjeljom.
HNS predlaže da se Zakon o radu dopuni i odredbom po kojoj je svaki poslodavac dužan voditi evidencije o prisutnosti radnika na radu i predviđenom rasporedu radnika za razdoblje od najmanje sedam dana unaprijed, a kako bi se, kaže Lesar, državnim inspektorima omogućilo da kvalitetnije provode nadzor.
Ako bi inspekcija utvrdila da poslodavac rad nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danima uvodi bez kolektivnog ugovora, ne isplaćuje radniku povećanu plaću i ne vodi evidencije, poslodavac bi bio kažnjen novčanom kaznom od deset tisuća kuna po svakom radniku za kojega je utvrđen prekršaj.
Počnu li se primjenjivati predložene zakonske dopune i odredbe Kaznenog zakona, koji predviđa da se kršenja radničkih prava kažnjavaju zatvorskom kaznom od tri mjeseca do tri godine, u područje rada nedjeljom mogao bi se uvesti red već u roku od tri mjeseca, kazao je Lesar.