Hrvatska i istočna Europa poprište su najvećeg egzodusa u novijoj povijesti - evo zašto

Foto: Index

BROJ stanovnika u zemljama Istočne Europe smanjuje se brzinom koja nije zabilježena nigdje drugdje u suvremenoj povijesti, upozorila je u svibnju, na temelju podataka UN-a, OECD-a i drugih organizacija, blogerica Financial Timesa, Valentina Romei.

UN je procijenio da je prošle godine u tom dijelu svijeta živjelo oko 292 milijuna ljudi, što je za 18 milijuna manje nego početkom 1990-ih To pak podrazumijeva smanjenje populacije za veći broj ljudi nego što ih živi u cijeloj Nizozemskoj.

Romei u svojem blogu ističe da takav pad broja stanovnika, koji se kreće oko 6%, nije zabilježen nigdje drugdje u svijetu još od 1950-ih.

Trend je započeo s padom sovjetskog bloka, ubrzao je krajem 2000-tih, a potom je počeo usporavati. Jedan od njegovih ključnih razloga je emigracija iz istočnih zemalja u prosperitetnije zapadne. Poljacima, Litavcima i Latvijcima najatraktivnija su odredišta bile Velika Britanija i Irska, Estonci su iseljavali u Finsku, a Rumunji u Italiju i Španjolsku.

Ovaj pad populacije ima više uzroka, a započeo je i prije proširenja EU na istok. Uz iseljavanje, drugi ključni problem je i pad nataliteta (u Istočnoj Europi je sa 2,1 djeteta po ženi u 80-ima uglavnom do 90-ih pao na 1,2).

Prema studijama OECD-a trend je doživio vrhunac s ulaskom istočnoeuropskih zemalja u EU 2005. i ponovno s gospodarskom krizom 2008. Od tada je iseljavanje uglavnom u postupnom padu.

U svojoj studiji organizacija ističe da je iseljavanje, uzrokovano prvenstveno gospodarskim razlozima, bilo važan sigurnosni ventil koji je mnogima u tim dijelovima svijeta donio lakše zapošljavanje i viši standard. No dugoročne posljedice manje su pozitivne – iseljavanje i pad nataliteta uzrokuju pad broja radno sposobnih ljudi u odnosu na stariju populaciju, gubitak obrazovanih mladih i manjak stručnjaka. Pokušaji da se problem riješi nekom pronatalitetnom politikom i programima za povratnike, uglavnom nisu dali zadovoljavajuće rezultate. Primjerice, Poljska je rodiljama s više djece svojevremeno isplaćivala novčane naknade, slično kako je to predizborno obećavala, ali nije sprovela naša Domoljubna koalicija. No takvi kratkoročni, uglavnom kozmetički zahvati nisu okrenuli trendove. Konačno, prema OECD-u povratnici su pretežno slabije obrazovani ljudi koji u inozemstvu nisu mogli naći naročito dobro plaćene poslove. Ipak, neki podaci iz Rumunjske i Poljske pokazuju da su po povratku bili bolje plaćeni i uspješniji, vjerojatno zahvaljujući iskustvu koje su stekli u inozemstvu.