HRVATSKA IT industrija i u pandemiji pokazuje žilavost te je u 2020. s ukupnim prihodima od 28 milijardi kuna ostvarila rast, ali skromniji nego prije, za 3.3 posto u odnosu na 2019., a kako bi pridonijela više te s obzirom na važnost IT-ja za sve sektore, traži i strateški status, istaknuto je u utorak na predstavljanju HGK analize IT-ja.
"IT industrija u Hrvatskoj zapošljava 35 tisuća ljudi ili 6 posto više nego u 2019., s prosječnom plaćom koja je porasla na oko 9000 kuna, što je 60 posto više od prosječne neto plaće u gospodarstvu. IT je u 2020. obuhvaćao 5700 tvrtki ili 4 posto više nego 2019., koje su važna snaga za digitalnu transformaciju i razvoj društva. Ta bi industrija mogla i više kada bi država poboljšala institucionalni okvir i proglasila je strateškom", istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
"Velika su očekivanja od revizije Strategije pametne specijalizacije"
"S te strane velika su očekivanja od revizije Strategije pametne specijalizacije kako bi se tu definirao jači status IT industrije te da bude još aktivnija u digitalizaciji. Za tu reviziju ima još oko tri mjeseca kako bismo s time mogli na pregovore s Europskom komisijom oko dobivanja sredstava iz fondova i drugog", naglasio je Radoš.
Iz analize je iznio i podatak da se od ukupnog prihoda IT-ja u 2020. nešto malo više od 9 milijardi kuna ili 32.5 posto odnosilo na izvoz, koji je označeni i "čuvarem rasta IT industrije", a u odnosu na 2019. je porastao za oko milijardu kuna ili za 13 posto.
Pritom se na izvoz računalnih usluga odnosio 731 milijun kuna ili 12.6 posto više nego u 2020., ali je u tome Hrvatska još iza nekih drugih bližih zemalja, primjerice Slovačke, Bugarske, Srbije, Mađarske.
Predsjednik Udruženja IT HGK, koje je uz pomoć dvije tvrtke i radilo analizu, Goran Mrvoš, poručio je kako je sada prava prilika da se IT-ju "da novi vjetar u leđa", posebice u svjetlu Nacionalnog plana oporavka i dobivanja sredstava iz EU, koji također vide kao kapital za razvoj proizvoda i istraživanje i razvoj.
"IT se stalno mijenja i prilagođava i tržištu i potrebama društva, ali i novim tehnologijama. Hrvatskoj bi trebao brži tempo promjena i transformacije, u čemu IT može puno pomoći, kao i u tome da novac koji dođe iz EU i ostane u Hrvatskoj. Iako mnoge domaće IT tvrtke već rade globalno i bit će ih sigurno još, ipak je svima nama stalo da se i Hrvatska razvija i međunarodno pozicionira kao zemlja jakog IT-ja, za što u znanju i inovacijama ima dobre uvjete", smatra Mrvoš.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat najavio je da se u 2022. godini, osim revizije Strategije pametne specijalizacije, očekuje i donošenje nacionalnog plana digitalne transformacije i umjetne inteligencije. IT je, dodaje, važan dio i Nacionalne strategije razvoja do 2030.
Udio IT-ja u BDP-u 2.5 posto, stalno otvara nova radna mjesta
Analiza o stanju IT industrije u Hrvatskoj pokazala je da je njezin udjel u BDP-u u 2020. godini, unatoč pandemiji, porastao na 2.5 posto, kao i da stalno otvara nova radna mjesta, kojih je u posljednjih pet godina (s 2020.) stvoreno 11 tisuća, a samo lani oko dvije tisuće više nego 2019. godine.
Među zaposlenima najviše, 55 posto ih je u IT tvrtkama koje se bave uslugama, zatim 28.4 posto u tzv. proizvođačima pakiranog softvera, a po više od 6 posto kod trgovaca opreme i softvera te pružatelja outsourcing usluga.
Među gradovima i mjestima u Hrvatskoj, Zagreb definitivno dominira u IT industriji jer se tu u 2020. ostvarilo gotovo 78 posto ukupnog prihoda IT-ja ili 21.7 milijardi kuna, a slijedi Istarska županija s udjelom u ukupnim prihodima od 5 posto te Zagrebačka županija s udjelom od 3 posto.
Najveći rast IT-ja zabilježen u Šibensko-kninskoj
Najvišu stopu rasta IT-ja u prošloj godini bilježila je Šibensko-kninska županija.
Izdaci za istraživanje i razvoj u 2020. u odnosu na 2019. godinu su u IT industriji ukupno porasli 10.5 posto i premašili 718 milijuna kuna, što je i gotovo polovica tih ulaganja u svim ostalim poslovnim sektorima koja su lani ukupno iznosila 1.5 milijardi kuna.
Analiza HGK IT prvi je put obradila i startup scenu u Hrvatskoj, i to tvrtke do sedam godina starosti, na što su se odazvale 73, od kojih se 58 smatra startupovima.
Oko 28 posto njih je, kako su rekli u anketi, u prvoj fazi razvoja i traže još svoju poslovnu ideju, dok ih je oko 22 posto u drugoj fazi i već tržištu nešto nude i imaju prve kupce, a najviše ili 36 posto ih je u trećoj fazi, kada već poboljšavaju proizvod i uslugu i sve su jači na tržištu.
Najviše, njih 86 posto najveću snagu ima u razvoju softvera, a najveći izazovi su im financije, ekonomsko okruženje i nepredvidivost tržišta.
I oni, kao i cijela IT industrija, za 2021. i 2022. očekuju jači razvoj tog tržišta i poslovanja te dostizanje pretpandemijskih dvoznamenkastih stopa rasta ukupnih prihoda - za 2021. oko 11 posto, a za 2022. daljnjih 12 posto.