Vladimir Šeks je u ime Kluba HDZ-a najavio da će podnijeti ustavnu tužbu jer smatra da ove izmjene nisu mogle biti izglasane bez natpolovične većine zastupnika, odnosno 76 glasa za, budući se, kako je rekao, radi o organskom zakonu.
Predsjedavajući Mato Arlović (SDP) proglasio je izmjene KZ-a donesenima, uz tvrdnju da za navedene zakonske izmjene nije potrebna natpolovična većina, te da HDZ o tome može zatražiti ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom.
Trosatnu raspravu o 44 amandmana uz tri stanke obilježilo je i protivljenje koalicijskog HSS-a dekriminalizaciji posjedovanja manje količine droge za osobnu uporabu, a protiv te odredbe, amandmanima su ustali i HDZ, HB i Odbor za obitelj.
No, saborska ih većina nije prihvatila, podržavši stav Vlade da će se tom izmjenom rasteretiti sudovi i prestati kriminalizirati mladi ljudi zbog konzumiranja droga.
Zdenko Haramija je u ime Kluba HSS-a izrazio žaljenje što njihov amandman Vlada nije prihvatila, ustvrdivši da se čini pogreška jer se povećava broj konzumenata droge, koje će ova izmjena, tvrdi, psihološki stimulirati na daljnje drogiranje.
Na to je upozorila i Jadranka Kosor (Klub HDZ-a), istaknuvši da će dekriminalizacija olakšati posao dilerima droge.
Sabor nije prihvatio amandman HDZ-ova zastupnika Vladimira Šeksa koji se usprotivio odredbama o općem produljenju zastarnih rokova, ustvrdivši da će se time kazneni postupci još više odugovlačiti.
Nije prihvaćen ni njegov amandman da se kod kaznenog djela veličanja fašističkih, nacističkih i drugih ideologija i režima ne navode koje su to ideologije i režimi, već da ostane sve totalitarne ideologije i režimi kojima se promiče rasna, vjerska i druga mržnja te ksenofobija.
Izmjenama KZ-a, koje će, prihvaćanjem naknadnog, usmenog amandmana Vlade, umjesto 1. rujna stupiti na snagu 1. prosinca ove godine, uvode se oštrije kazne za teža kaznena djela, među kojima, kao maksimalna, i kazna doživotnog zatvora.
Oštrije kazne uvode se i za neisplatu plaća u zakonskom roku, te odbijanje vraćanja radnika na posao unatoč pravomoćnoj sudskoj odluci. Za takva je kaznena djela predviđena zatvorska kazna do dvije godine.
Izmjenama se značajno pooštruju kazne za kibernetički kriminal, u skladu s Međunarodnom Konvencijom o kibernetičkom kriminalu.
Uvode se nova kaznena djela na tom području, koja pokrivaju neovlaštenu uporabu tuđih podataka, slanje malicioznih kompjuterskih programa, tzv virusa itd.
Suce i pravosudne dužnosnike kazneno se može goniti za kršenje Zakona o kaznenom postupku.
(Hina) tr/daju sšh