Ti se skupovi uobičajeno održavaju u Zagrebu, ali je ove godine održan u Sarajevu, kako je rekao Čorić, "zbog teških prilika za Hrvate u Bosni i Hercegovini te kao čin simbolične potpore sređivanju stanja", osobito za hrvatski narod u toj zemlji.
HSK svoju rezoluciju upućuje vladama država Europske unije, SAD-a, BiH i Hrvatske. Prema Rezoluciji HSK-a o BiH i hrvatskom narodu u njoj, zemlje Zapada "snose veliku odgovornost što nisu spriječile rat u BiH, kao i za do danas neučinkovite i nedemokratske odnose u (toj) državi".
Čorić je rekao da će HSK poduprijeti svako rješenje za ustroj BiH o kojem se dogovore sva tri naroda, a u rezoluciji se kaže kako bi se švicarski ili belgijski model "mogao uspješno primijeniti na sva tri naroda, a uz uvažavanje jezične i vjerske pripadnosti, u BiH bi se uvažavala i ona nacionalna".
Čorić je govorio o potrebi sustavnog odnosa vlasti BiH prema dijaspori i spomenuo mogućnost da u "parlamentu te zemlje sjedi pokoji predstavnik (dijaspore) svih triju naroda koji će približiti neke mehanizme koji postoje u zemljama u kojima mi živimo."
Problem Hrvata u BiH, kaže se u rezoluciji, jest "cijeli niz nedemokratskih i nasilnih postupaka" zbog kojih se "međunarodna zajednica treba ispričati", jer takvo ponašanje "podsjeća na bivšu jugoslavensku diktaturu".
Šimun Šito Čorić istaknuo je nužnost poduzimanja gospodarskih i političkih mjera za zaustavljanje iseljavanja Hrvata iz BiH, jer je od predratnih 220.000 Hrvata u Republici Srpskoj, na primjer, ondje danas ostalo samo njih 11.500. "Inače, broj Hrvata u BiH prepolovljen je", rekao je.
HSK podupire instituciju Haškoga suda, ali rezolucijom prosvjeduje protiv nekih postupaka prema Hrvatima, osobito u slučaju osmorice Hrvata koji su nakon višegodišnjega pritvora bez naknade pušteni jer je optužnica bila neosnovana. HSK traži ispriku i što brže određivanje naknade tim žrtvama, rekao je Čorić.