SUPROTNO od dogovora s Beogradom, u Prištini će biti otvorena Hrvatska ambasada. Istovremeno su se hrvatski tajkuni pomamili za stotinama poduzeća na Kosovu i Metohiji, a Hrvatska se trudi dobiti i koncesiju za izgradnju kosovskog dijela autoceste Priština - Tirana, piše Kurir.
Te informacije je Kurir navodno dobio od neimenovanog sugovornika povezanog sa srpskim Ministarstvom vanjskih poslova, koji je upozorio na činjenicu da Hrvatska planira svoje interese ostvariti na način da iz cijele priče isključi Beograd koji i dalje, barem formalno, kontrolira Kosovo.
"Koliko je velik hrvatski bezobrazluk pokazuje i činjenica da su i mnoge druge zemlje na Kosovu otvorile svoje urede i ambasade, ali su to učinile konzultirajući se sa Vladom Srbije i UNMIK-om (Misija UN-a na Kosovu). Istovremeno, iako Koštuničina vlada zna za ovaj albansko-hrvatski plan, ona nije poduzela ništa da bi spriječila ponižavanje Srbije." - rekao je taj neimenovani sugovornik.
Dogovor na relaciji Priština - Zagreb postignut je 13. ožujka, kada su na Kosovu boravila čak 82 direktora hrvatskih poduzeća. Prema pisanju Kurira, zanimljiva je činjenica da je taj posjet, ali i ono što su se dogovorili kosovski premijer Agim Čeku i hrvatski predstavnici, sakriveno od srpske javnosti. Točnije, u državnim medijima je objavljena samo štura informacija o dolasku hrvatske delegacije na Kosovo, ali ne i ono što su Zagreb i Priština na tom sastanku ugovorili.
Blagonaklono ponašanje Vlade u Beogradu kad je Hrvatska u pitanju još je čudnije s obzirom na to da se od međunarodne zajednice i UNMIK-a uporno traži uvođenje moratorija na privatizacijske procese u regiji, do konačnog rješavanja statusa Kosova i Metohije, piše Kurir.
Nenad Popović iz Ekonomskog tima za Kosovo i Metohiju te jug Srbije, rekao je kako je svaka privatizacija na Kosovu i Metohiji nelegalna i da predstavlja neku vrstu otimačine. Popović ističe kako je stav Srbije po tom pitanju jasan te da na privatizaciju na Kosovu treba uvesti moratorij dok se ne riješi status pokrajine.
"Što se tiče sastanka hrvatskih gospodarstvenika sa Čekuom i najave privatizacije više stotina poduzeća, mislim da do toga neće doći. To je još uvijek samo na nivou priče. U svakom slučaju, ovakvo ponašanje Zagreba ne može doprinijeti razvoju dobrosusjedskih odnosa." - rekao je Popović napominjući kako je uvjeren da su hrvatski poduzetnici dovoljno pametni da ne ulaze u rizik kupovine poduzeća na Kosovu.
"To je prostor na kome caruju kriminal i korupcija i svako ulaganje u takvim uvjetima bilo bi i više nego rizično. O tome, uostalom, najbolje govori činjenica da na Kosovu nema niti jedne ozbiljne strane investicije." - dodao je Popović.
Osnovni motiv Hrvatske za kupovinu poduzeća na Kosovu je niska cijena. "Zagreb je procijenio kako je znatno isplativije ući na tržište Kosova sada, nego nakon definitivnog rješavanja statusa južne srpske pokrajine. Tada će cijene poduzeća i imovine na Kosovu drastično porasti, a u privatizaciju će se uključiti i velike strane kompanije, što bi znatno umanjilo šanse hrvatskih tajkuna da se dokopaju dobrih i profitabilnih poduzeća." - izjavio je Popović.
I.M.