Optužnica tereti Momčila Krajišnika (59), na temelju individualne i zapovjedne odgovornosti, u dvije točke za genocid i suučesništvo u genocidu, u pet točaka za istrebljenje, ubojstva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao zločine protiv čovječnosti te u jednoj točki za ubojstva kao kršenje ratnog prava i običaja.
U prilozima optužnice posebno su navedeni slučajevi masovnih ubojstava u naseljima 18 općina BiH, od 37 obuhvaćenih etničkim čišćenjem nesrba, a posebno likvidacije u stotinama srpskih logora i zatočeničkih centara.
U izmijenjenoj konsolidiranoj optužnici od 7. ožujka 2002. navodi se da su od srpnja 1991. do prosinca 1992., Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i drugi, uključujući Slobodana Miloševića, Željka Ražnatovića Arkana i Radovana Karadžića, sudjelovali u "udruženom zločinačkom pothvatu" čiji je cilj bilo "djelimično uništenje nacionalnih, etničkih, rasnih ili vjerskih skupina bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata na teritoriju unutar BiH".
Cilj udruženog zločinačkog pothvata prvenstveno je postignut progonima po prepoznatljivom obrascu, navodi se u optužnici.
Prema optužnici, uništenje tih skupina provođeno je: "raširenim ubijanjem Bošnjaka i Hrvata, uključujući vodeće članove njihovih zajednica, do kojeg je dolazilo tijekom i nakon napada na gradove i sela i povezano sa zatočeničkim objektima"; "uzrokovanjem teških fizičkih i psihičkih ostećenja Bošnjacima i Hrvatima, uključujući vodeće članove njihovih zajednica, tijekom njihova držanja u zatočeništvu"; "zatočenjem Bošnjaka i Hrvata, uključujući vodeće članove njihovih zajednica, pod takvim uvjetima koji su sračunato trebali dovesti do njihova fizičkog propadanja, kroz okrutan i nehuman tretman, uključujući mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje i seksualno nasilje, neljudske uvjete, prisilni rad i odsustvo primjerenog smještaja, hrane, vode, medicinske njege i higijenskih objekata.
Krajišnik je bio na istaknutom položaju u vodstvu bosanskih Srba. Bio je član Savjeta za nacionalnu sigurnost, član predsjedništva Srpske Republike BiH, glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) te predsjednik Skupštine bosanskih Srba. Na temelju toga imao je "de facto" kontrolu i vlast nad snagama bosanskih Srba te nad njihovim političkim i državnim tijelima i agentima koji su sudjelovali u zločinima navedenim u optužnici.
S Krajišnikom se na zajedničkoj optužnici nalazi i bivša predsjednica RS Biljana Plavšić, koje je 2. listopada 2002., nakon nagodbe s tužiteljstvom, priznala krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti. Raspravno vijeće je nakon toga razdvojilo postupke, a Plavšić je u veljači 2003. osuđena na 11 godina zatvora.
Krajišnika su snage SFOR-a u BiH uhitile 3. travnja 2000. kada je i prebačen na ICTY. Na prvom pojavljivanju pred sudom četiri dana poslije izjasnio se da nije kriv po svim točkama optužnice.
(Hina) dh rt