HŽ se sprda s našim milijardama, dokad?

Foto: Index, čitatelj

DOBRO je da je HŽ davno, još za vrijeme bivše države ukinuo parne lokomotive jer bismo još pomislili da državne donacije troši na najjednostavniji način - ubacivanjem svežnjeva novca poreznih obveznika u ložišta lokomotiva. Taj sustav je isisao toliko narodnog novca zadnjih 20 godina da bismo očekivali kako između Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka postoji vlak na magnetsku levitaciju.

Kad ono - čini se da se tamo sprdaju s našim novcem. Jer ono što je čitatelj Indexa snimio prije par dana, tko zna kada oprane naslone sjedala na koja doslovno pada snijeg, prozore koji ne dihtaju i općenito alanfordovski ugođaj dizelskih motornih vlakova HŽ serije 7121 (rađeni su u Đuri Đakoviću od 1980. godine), nije propust. Nije ni tehnički problem. U pitanju je doslovno sprdanje s poreznim obveznicima. Stav uprave i menadžmenta: "Da vidimo koliko su idioti spremni financirati naš nerad i nesposobnost!"

Podsjetimo se:



Budimo iskreni - u svakoj firmi postoje odgovorni, a ti odgovorni nisu strojovođe i kondukteri i čistačice i oni što prodaju karte. Postoji u tim HŽ-ovima (da vas ne opterećujem koliko ih je) članova uprava, savjetnika, viših savjetnika, savjetnika uprave, šefova, podšefova, bivših članova uprave koji su savjetnici i općenito raznog osoblja toliko da bi trebali imati proizvodni proces na razini Toyote.

Cijela ta vrhuška HŽ-a radi budale od naroda koji plaća sav ovaj cirkus, vozili se ne vozili. Možemo neke stvari prihvatiti, recimo da u Lici zna doći do zapuha, iako se postavlja pitanje kako Kanađani i Rusi uredno održavaju linije. Ali kada snijeg ulazi u vozilo koje je još uz to i neprihvatljivo prljavo - onda je to stvar firme. Onda je ne staviti novi tapecirung na sjedišta i provjeriti brtvljenje prozora jednostavno stvar stava: "Nije nas briga, vi ćete nas ionako plaćati, zašto bismo mi išta radili!“

Ne zaboravimo, cijena pretplatne dnevne karte na relaciji Zagreb-Varaždin je punih 1.430 kuna, ali kako bi rekli u TV-prodaji: "To nije sve!“ Uz tu, nimalo skromnu cijenu mi HŽ sufinanciramo iz poreza i to ne baš malim novcem. Dakle, nije ovo "ja se ne vozim, mene se ne tiče“, novac vam se uzima vozili se ne vozili, a onima prisiljenim da se u tom prljavom i hladnom vagonu voze još se naplaćuje dodatno ne baš mali novac.

Koliko cijeli cirkus košta

Narodne novine kriju jasnu, brojčanu informaciju koliko smo utukli u Hrvatske željeznice. Iznos, da vam kažem ovako napamet, smatrali biste suludim, pa ćemo u ovom tekstu prenijeti neke od iznose kako ih je sabor izglasao. Pogledajmo samo dvije godine kao primjer.

Državni proračun 2015.
A570334 ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE I REGULACIJA PROMETA 516.000.000
A754029 NAKNADA U CIJENI GORIVA ZA HŽ INFRASTRUKTURU d.o.o. 440.000.000
A761011 POTICANJE ŽELJEZNIČKOG PUTNIČKOG PRIJEVOZA 505.000.000
Državni proračun 2018.
A570334 ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE I REGULACIJA PROMETA 450.000.000
A754029 NAKNADA U CIJENI GORIVA ZA HŽ INFRASTRUKTURU D.O. O. 505.500.000
T761012 MODERNIZACIJA ŽELJEZNIČKIH VOZILA 12.000.000

Ukupno pod "Razvoj sustava željezničkog prometa“ ide 1.444.862.700 kuna ove godine. Ako računamo da nas je 4 milijuna, to je 362 kuna godišnje, ako vas je četvero u obitelji, skoro 1500 kuna, vozili se ne vozili. A tako se vrte subvencije, katkad malo više, katkad manje, već barem 15 godina.

Treba još novca!

Spomenimo i kako se Nacionalnim programom željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine, usvojenom na sjednici vlade u rujnu 2015., predviđa da se u razvoj, izgradnju, osuvremenjivanje, obnovu i održavanje funkcionalnosti željezničke infrastrukture do 2020. uloži oko 17 milijardi kuna. Evo, 2018. je, gdje su vidljivi rezultati?

Sve nove i nove uprave HŽ-a više se bave pravnim rekonstruiranjem i paze da se ne zamjere nekom od brojnih sindikata HŽ-a, nego da se uhvate temeljnih problema. Put Od Zagreba do Splita traje preko 6 sati (nagibnim, "normalnim“ skoro 8) i to smo spali samo na dva vlaka dnevno. Put Zagreb-Osijek u najbržoj varijanti traje 4:41, a posebna poslastica je krenuti od glavnog grada do Rijeke – najbrži put traje 3:37. Naravno da broj putnika pada. Vozi se tko baš mora ili mu iz nekog razloga autobus ne odgovora.

Naravno, iz HŽ-a će uvijek govoriti kako su eto neke stvari popravljene (jesu), kako je željeznica kao takav vrlo složen sustav (i je), kako se radi na obnovi – i radi. No za toliki novac očekujemo puno, puno više. U sustav HŽ-a su ubačeno su milijarde kuna, očekivali bismo za taj novac nove, udobne, kvalitetne vagone koji idu po dobrim prugama, a ovo što imamo može svatko od nas vidjeti na lokalnom kolodvoru.

Koliko treba još? Koliko milijardi narodnih novaca treba ubaciti u HŽ kako bismo se vozili kao ljudi i kako bi taj bio konkurentan s ostalim oblicima prijevoza? Autobusi su ovih 20-ak godina postali uvelike udobniji nego nekada, pazi se na skoro svaki detalj, ali HŽ priča svoje i radi kao da imaju sve vrijeme ovoga svijeta.

Možda bi bilo dovoljno ukinuti im sufinanciranje, pa da ih vidimo na tržištu? I reakciju kada bi nakon prvog mjeseca rada direktori morali izaći pred radnike i reći: "Loše radimo, nema za plaće…" Ili u blažoj varijanti ostaviti infrastrukturu državnom, a sve što ide po tračnicama privatizirati, pa da vidimo kako radi konkurencija. Valjda bi se netko sjetio slati udobne, tople i nove vagone.

A možda bi pomoglo i zabraniti službene automobile državnim dužnosnicima za sva putovanja do kojih ima željezničke veze, pa Kolinda, Plenković, svi gradonačelnici, načelnici, župani i zastupnici – idete na put? Lijepo u vlak pa uživajte kao i narod.

 

 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više