Foto: Luka Šangulin/Index, Galerija: Dunja Mazzocco Drvar
Tijekom posjeta Konferenciji o ublažavanju posljedica vremenskih i hidroloških nepogoda u jugoistočnoj Europi, koja se u Zagrebu održavala u listopadu, dr. Florian Pappenberger, njemački znanstvenik, diektor za prognoze u European Center For Medium Range Weather Forecasts (ECMWF), najvećem europskom centru i jednom od najvećih u svijetu u kojem se izrađuju srednjoročne i dugoročne prognoze, kao i mnogobrojne analize na globalnom nivou, za Index je objasnio na koje sve načine rad te institucije spašava živote i imovinu te utječe na globalna tržišta. Hrvatska je početkom godine postala jedna od 32 zemlje članice ECMWF-a.
Kako je raditi u ECMWF-u?
To je za mene jedno od najuzbudljivijih mjesta za rad. To je žarište s mnoštvom Europljana koji vrlo entuzijastično funkcioniraju zajedno. Ovdje ima jako puno inteligentnih ljudi, često daleko inteligentnijih od mene, što je jako poticajno. ECMWF u britanskom Readingu najbolje je mjesto u Europi u kojem sam radio. Prije toga bio sam na Sveučilištu u Lancasteru, radio sam i za Joint Research Centre (JRC) Europske komisije, u nekim privatnim kompanijama u Njemačkoj itd.
Podrijetlom ste iz Bavarske. Nijemci su česti gosti na našem Jadranu. Jeste li ikada ranije bili u Hrvatskoj?
Ne, začudo nisam, što je iznimno neobično. Moj otac je bio puno puta jer se bavi pilotiranjem jedrilicama. Bio sam više puta u okolnim zemljama, no ovo mi je prvi posjet Hrvatskoj. Znao sam se pitati kako je moguće da sam propustio Hrvatsku. Zbog toga sam odlučio da moram iskoristiti ovu priliku i otići u razgledanje Zagreba. Izgleda mi divno. Već iz iz aviona krajolik mi se činio divan. Sljedeći put moram posjetiti i obalu.
SPAŠAVANJE ŽIVOTA
Koliko se života spašava pravovremenim prognozama i upozorenjima na vremenske nepogode? Postoje li neke procjene?
Sustav ranog upozoravanja vrlo je važan za spašavanje života u slučajevima poplava, suša, oluja, šumskih požara i drugim opasnim situacijama. Svjetska meteorološka organizacija tvrdi da su se gospodarske štete uzrokovane vremenskim nepogodama u posljednjih nekoliko desetljeća značajno povećale. Međutim, istovremeno je broj žrtava u svijetu značajno pao, što znači da su spašeni milijuni života.
Je li sistem ranog upozoravanja posebno važan za siromašne i loše uređene zemlje poput Hrvatske koje ne ulažu u nasipe, kanale, navodnjavanje, brane i sličnu infrastrukturu?
Sustav je važan za sve zemlje. On omogućuje vlastima da se pripreme i poduzmu odgovarajuće mjere zaštite.
Stručnjaci često ističu da je klimatske promjene, koje su postojaniji dugogodišnji trend, mnogo lakše predvidjeti nego zbivanja u atmosferi, a s time i lokalne sezonske prognoze ili točno vrijeme kroz 10-ak dana. Koliko brzo se razvijaju mogućnosti prognoziranja vremena?
U posljednjih nekoliko desetljeća razdoblje za koje možemo pouzdano predviđati vrijeme produžavalo se za oko dan po desetljeću. Trenutno je to sedam dana.
Koliko je dana unaprijed moguće pouzdano predvidjeti ekstremne događaje kao što su suše, plavljenja mora, obilne kiše, smrzavanja i sl. Koliko brzo ta preciznost napreduje?
To jako varira od zemlje do zemlje. Jedan od ciljeva naše nove strategije je da vrijeme predviđanja ekstremnih nepogoda u deset godina produžimo za tri do šest dana. Do 2025. planiramo da ćemo olujno nevrijeme kakvo je pogodilo sjeverozapadnu Europu u siječnju 2016. moći predvidjeti dva tjedna unaprijed. Toplinski valovi poput onoga koji je pogodio Europu u srpnju 2015. mogli bi se u prosjeku predviđati tri tjedna unaprijed, a u nekim slučajevima možda čak i četiri.
GOSPODARSKA KORIST
Zašto su sve važne dobre prognoze, osim za spašavanje života?
One mogu biti korisne za brojne svrhe. Primjerice, mogu previdjeti kakva će biti globalna proizvodnja kave, kakaa, kokosovog oraha ili nekih drugih osjetljivih poljoprivrednih proizvoda u nekoj sezoni. Na temelju toga primjerice, proizvođači čokolade mogu predvidjeti cijene sirovina i konačno kretanje cijena vlastitih proizvoda u budućnosti. Također su važne u kontekstu proizvodnje energije. Na temelju predviđanja potrošnje energije za grijanje, može se kupovati ili prodavati energija. Slično vrijedi i za zalihe vode. Ako možete dobro predvidjeti otapanje snijega, znat ćete i količine vode koje će biti dostupne. To je sve vrlo interesantno za svjetska tržišta. Među ostalim, poznato je da na mnoge proizvode djeluje El Nino pa je važno dobro predvidjeti koliko će biti jak i koliko će trajati.
SUPERRAČUNALA
Vrijeme je kaotičan sustav čiji razvoj nije lako predviđati. Koliko su snažna vaša računala kojima obrađujete pristigle podatke? Možete li nekako ilustrirati njihovu moć?
Dva ECMWF-ova najmoćnija računala Cray XC40 (slika dolje), od kojih svako ima preko 130.000 procesorskih jezgri, spadaju u najmoćnija u Europi, a u svijetu zauzimaju 17. i 18. mjesto na popisu 500 komercijalnih računala iz lipnja 2016. To postrojenje u jednoj sekundi može obaviti toliko računalnih operacija kao što su zbrajanje ili množenje koliko bi cijela populacija Velike Britanije obavljala četiri godine.
Mislite li da će nova računala poput kvantnih s većim performansama omogućiti kvalitetnije predviđanje vremena?
Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati u računalnoj tehnologiji. No važno je znati da stari načini računanja više nisu upotrebljivi. Trebamo početi raditi s programima koji će koristiti mnogo više procesora. Dakle, mi nećemo samo kupovati nova računala, što činimo svakih pet godina, već ćemo također morati rekonfigurirati naše programe kako bismo ih efikasnije koristili na superračunalima.
SURADNJA S HRVATSKOM
Rekli ste da u vašem centru radi oko 320 ljudi. Ima li tamo i Hrvata?
Bilo ih je prošle godine, međutim, neki su otišli u mirovinu, a jedan je odselio. Očekujemo da će ih sada biti više kada je Hrvatska postala članica centra početkom 2016. Taj događaj proslavili smo podizanjem zastave i sviranjem nacionalne himne. Bilo je krasno. (izviješće na ovom linku).
Dobivate li podatke od našeg DHMZ-a?
Da. Oni su uključeni u nešto što se zove Globalni telekomunikacijski sustav. U njega svi ubacuju informacije. Mi smo regionalno središte u kojem se prikupljaju. Gotovo sve zemlje svijeta u tome sudjeluju. Iz Hrvatske praktički svaki sat dobivamo podatke o temperaturama, vlažnosti zraka i drugim važnim meteorološkim čimbenicima. Imamo i stranice na kojima dobivamo povratne informacije o našim prognozama i diskutiramo o tome što se događa sa sušama ili poplavama u području Balkana.
U Hrvatskoj, kao i svugdje, ima poricatelja klimatskih promjena, koji ne vjeruju da ljudi svojim aktivnostima uzrokuju globalno zagrijavanje. Nažalost, jedan od njih je i poznati fizičar, akademik. Što mislite o tome?
Žao mi je to čuti. Ne razumijem kako je to moguće uz sve dostupne znanstvene podatke.