Kalinić: Preporuka može biti u Švedskoj, u Danskoj, ovdje može biti samo odluka

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

PROČELNIK ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić gostovao je danas na televiziji N1, gdje je govorio o situaciji s koronavirusom. 

Govoreći o mjerama, rekao je kako on smatra da u Hrvatskoj ne mogu funkcionirati preporuke.

"Preporuka može biti u Švedskoj, u Danskoj, ovdje može biti samo odluka", rekao je. Pričao je potom kako se mjere ne poštuju u javnom prijevozu i na prosvjedima.

Upitan o tome ima li ikakve dodatne podatke što se tiče broja novozaraženih, kazao je kako nema nikakve dodatne podatke, ali kako se Grad Zagreb često želi staviti u kontekst da je žarište.

"Ako bi Split imao 50 ili 100, Zagreb bi trebao imati najmanje 1000 novozaraženih da bi bio žarište", rekao je Kalinić.

Napominje kako je njegov Ured odmah na početku dao preporuke što se mora napraviti. 

"Što se tiče ovog rasta, on je bio očekivan. Što se tiče mjera, uporno se govori o preporukama. Od preporuka ništa. Jednostavno se mora odrediti da se nešto napravi. Ako kažu da je socijalna distanca 2 metra, onda je socijalna distanca 2 metra, a ne 50 centimetara. Mene je strah da će broj i dalje rasti, zato što smo se opustili. Nažalost, mislim da to još nije plafon", kazao je.

"Kad se drže za ruke tamo na prosvjedu, kad se maska nosi u javnom prijevozu, treba se nositi preko nosa i preko usta", rekao je i ponovio još jednom kako nama trebaju odluke ne preporuke.

Kalinić kaže da će broj zaraženih rasti

Na pitanje hoće li još rasti broj slučajeva, rekao je kako vjeruje da hoće.

"Mislim da ovo nije naš plafon, bojim se da će broj rasti", rekao je.

Komentirao je i smisao mjera.

"Cijela priča za mjere je bila da se zaraza drži pod kontrolom, da nemate skok, to je bila bit, a sad je zdravstveni sustav, još nije na maksimumu, ali mislim da se to može riješiti da drugi liječnici ili studenti se uključe u rad s epidemiolozima", dodao je.

Ipak, dodaje kako vjeruje da rješenja još ima.

"Zdravstveni sustav još nije stigao do svog maksimuma. Tu rješenja uvijek ima. Međutim, trebat će se donositi odluke, a na preporuke", rekao je.

Na pitanje novinara o krevetima intenzivne za prihvat ljudi na intenzivnu, rekao je kako Zarazna ima 70 kreveta i kako KB Dubrava ima još 70 kreveta. 

"Osobno smatram da je od početka bilo predviđeno premalo kreveta u Franu Mihaljeviću i KB-u Dubravi. Stvari, ako se bude radilo kako treba, smatram da neće izmaknuti kontroli. Najveći problem će biti u trenutku ako dođemo u fazu da nemamo dovoljno respiratora", dodaje.

Kaže da rješenja postoje, ali još jednom ponovio kako trebamo odluke, a ne preporuke.

Kaže da inspektori trebaju biti covid-redari 

Komentirao je i covid-redare koji bi trebali nadzirati ugostiteljske objekte.

"To je u nadležnosti Nacionalnog stožera. I to će biti vezano na inspekcije u Državnom inspektoratu. Ljudi koji bi se brinuli da se ne radi poslije 12 sati, da se gleda na socijalnu distancu", kazao je.

"Inspekcije treba pokrenuti, ne znam zašto već nisu", rekao je.

"Dakle oni koji su inače inspektori, samo bi sad brinuli o mjerama i ono što ja osobno smatram treba uvesti, bio sam u Njemačkoj, gdje god došli morate imati masku, ali kad uđete, dobijete mali formularić s imenom i prezimenom, broj mobitela, mail i ostavljate njima i tako se zna tko je, kada bio i gdje, bez obzira o kom mjestu se radi i mislim da to trebamo napraviti u Hrvatskoj. Da baš svi u tramvaju, busu, imaju maske na licima, ali mislim da ih treba uvesti i na ulicama jer tako štite sebe i druge", zaključio je za N1.

Pročitajte više