Foto: Hina/EPA/Index
TRGOVINSKI rat između SAD-a i Kine se zahuktava. Dok Donald Trump tvrdi da SAD u tom ratu ne može izgubiti jer je već gubitnik, zbog ogromnog trgovinskog deficita s Kinom, kineske vlasti upozoravaju da će se boriti protiv takvog protekcionizma “po bilo koju cijenu”.
Ali Kina u ovom ratu ima na raspolaganje jedno izuzetno moćno - i opasno - oružje, čiju primjenu zasad ne spominje. Riječ je o više od bilijun dolara vrijednosti američkog državnog duga u njenom vlasništvu. Hoće li ih na kraju upotrijebiti protiv SAD-a?
Podsjetimo, Kina je u srijedu, samo 11 sati kasnije, uzvratila udarac američkom uvođenju carina na kineske proizvode u vrijednosti od 50 milijardi dolara, najavivši uvođenje svojih na američke proizvode u istoj vrijednosti. Američki predsjednik Donald Trump na to je jučer podigao uloge i najavio nove carine na kineski uvoz u vrijednosti od sto milijuna dolara.
Kina drži američke trezorske zapise u vrijednosti od 1.17 bilijuna dolara
Zasad, kineski dužnosnici ne pokazuju ikakvu namjeru da uključe svoj golemi portfelj američkih trezorskih zapisa u ovu borbu. Azijska velesila, prema posljednjim podacima iz siječnja, drži 1.17 bilijuna dolara vrijednosti američkih trezorskih zapisa, što je ustvari pad u odnosu na 1.2 bilijuna prošlog kolovoza, odnosno 1.3 bilijuna 2013.
Kad bi dala na prodaju i manji dio ovog portfelja, Kina bi mogla nanijeti veliku štetu američkim, ali i svjetskim financijama, budući da su američke obveznice na glasu kao izuzetno sigurne i stabilne. Stoga na svjetskim tržištima kapitala služe kao svojevrsni reper prema kojem se mjere svi ostali proizvodi.
Ipak, analitičari smatraju da Kina ima dobar razlog zašto neće rasprodati američke obveznice.Tako Jeffrey Gundlach, glavni operativac u tvrtki DopubleLine Capital LP poznat po nadimku Kralj obveznica Wall Streeta, objašnjava za Business Insider da Kina može koristiti obveznice kao sredstvo pritiska, ali samo ako ih zadrži: “Učinkovitije je kao prijetnja. Ako prodaju, nemaju više prijetnju. To bi samo eskaliralo situaciju i eliminiralo njihovu financijsku polugu.”
Prodaja bi bila neposredni udar na američka financijska tržišta
Ipak, cijene 10-godišnjih američkih obveznica pale su u srijedu, a njihov prinos porastao je 2.81%., što sugerira da su i investitori nervozni zbog ove mogućnosti. Kad ga je novinar izravno upitao hoće li Kina smanjiti svoje rezerve američkih obveznica kao odmazdu za američke carine, zamjenik ministra financija Zhu Guangyao ponovio je da je dugotrajna politika Kine čuvati vrijednost svojih rezervi deviza kao odgovoran investitor.
Strane vlade drže ukupno više od četvrtine američkih državnih obveznica. Kina pak drži rezerve deviza od ukupno 3.13 bilijuna dolara vrijednosti, od čega oko trećine u američkim trezorskim zapisima.
“Ako bi htjeli povući nuklearni okidač, ako su odlučili riješiti se trezorskih zapisa, to bi imalo neposredni i privremeni udar na financijska tržišta u SAD-u. Ali mislim da je to veći udar na održivost onoga što žele postići”, ocjenjuje Jeff Klingelhofer, menadžer portfelja u Thornburg Investment Menagement Inc.
Potez bi se mogao Kini obiti o glavu
Brad Setser, viši suradnik za međunarodnu ekonomiju u institutu Council on Foreign Relations, smatra da Kina može prodati trezorske zapise i kupiti europske i japanske obveznice koje imaju manji prinos. Međutim, to bi vjerojatno imalo za posljedicu jačanje juana u odnosu na dolar, što bi pak oslabilo konkurentnost kineskog izvoza. Prodaja bi usto mogla potopiti vrijednost američkih trezorskih zapisa koje Kina i dalje zadrži, bez posebne koristi od tog poteza.
Umjesto toga, Kina bi mogla deprecirati juan u odnosu na američki dolar, zaključuje Setser, što bi oslabilo Trumpove ekonomske reforme koje imaju za cilj povećati konkurentnost američke industrije. Juan je trenutno dosta jak, blizu svoje najveće vrijednosti u zadnje dvije i pol godine.