Ed Dlugokencky i njegovi suradnici iz američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (Boulder, Kolorado), otkrili su da se razina metana u atmosferi ne povećava u razdoblju od 1999. do 2003. Njihovi se rezultati temelje na mjerenjima obavljenima u 43 kopnene stanice u cijelome svijetu.
Nije poznat razlog stagniranja razine metana, ali Ed Dlugokencky pretpostavlja da je najvažniji čimbenik koji je tome pridonio raspad Sovjetskog saveza (1991.), jer se od tada crpe manje količine nafte i plina, a u industriji se uspješnije sprječava curenje toga plina iz cjevovoda.
Unatoč tome, stručnjaci rado upozoravaju da ovi rezultati ne smiju izazvati prerano veselje. Sve veća potrošnja fosilnih goriva u zemljama u razvoju te iskorištavanje prirodnoga plina mogli bi opet uzrokovati porast razine metana u atmosferi. David Blake, kemičar specijaliziran za atmosferu sa Sveučilišta Kalifornija u Irvineu, vjeruje da ovo otkriće pokazuje kako i mali koraci u smanjivanju količine ispuštenog metana mogu usporiti globalno zagrijavanje. Mora se paziti da plinovodi ne propuštaju plin, a poljoprivrednike bi trebalo stimulirati da metan koriste za pokretanje generatora.
Opće je prihvaćeno uvjerenje da metan i ugljični dioksid sprječavaju da toplina sa Zemlje ode u svemir. Vjeruje se da je metan odgovoran za oko 20 posto djelovanja "plinova s učinkom staklenika", a ugljični dioksid za 40 do 50 posto.
Više od dvije trećine metana u atmosferi završi zbog ljudske aktivnosti, a ostalo dolazi iz močvarnih područja. Metan se u atmosferi zadržava oko devet godina, a nakon toga se raspada zbog reakcija s hidroksilnim radikalima.
Zaustavljanje porasta razine metana moglo bi se djelomice objasniti i ubrzavanjem toga kemijskoga procesa. Osim toga, i klimatske promjene mogu utjecati na količinu metana koju ispuštaju močvare. Sadašnje stanje uzrokovano je svim tim čimbenicima, smatra Elaine Matthews iz Instituta za svemirska istraživanja Goddard pri Sveučilištu Columbia u New Yorku.
(Hina) rug dgk