Kolinda je imala novi gaf, priča gluposti o svojoj ulozi u priznanju Hrvatske

Kolinda dodiruje Tuđmanovu bistu Foto: Marin Tironi/PIXSELL

KOLINDA Grabar-Kitarović voli uljepšavati svoju biografiju.

Nije to nepoznato jer je svojevremeno njena pjesnički napisana biografija bila jedna od glavnih tema u zemlji.

"Odrastala sam u toj slobodi prostora, pjevu ptica, šumu vjetra i beskraju neba. Užasavala sam se jedino poskoka i koprive. Često sam upadala u grmlje kopriva, vidajući plikove, a i susreti s poskocima nisu bili rijetki, no na sreću uvijek su završavali dobro. Uvijek sam instinktivno znala kako se ponašati u blizini zmija", pisala je Kolinda svojevremeno u svojoj biografiji objavljenoj na službenoj stranici predsjednice Hrvatske.

Te biografije, istina, više nema na toj stranici.

Napala Škoru i hvalila sebe

No Kolinda je nastavila uljepšavati svoju karijeru, ovaj put u predizborne svrhe.

Tako je jučer ona komentirala Škoru, za kojeg je kazala da je iz HDZ-a izašao kad je vidio da od toga neće imati puno koristi.

"Bio je najprije generalni konzul u Pečuhu, kasnije je bio saborski zastupnik, a otišao je nakon osam mjeseci. Ako želiš mijenjati svijet, mijenjaj stvari oko sebe. Ja sam isto svašta prošla, on je otišao zato što to nije donosilo dovoljno novca da bi izgradio tih svojih nekoliko kućerina i visoke zidove kojima se ogradio i sada tvrdi da je on nekakav narodni čovjek. Ma dajte, molim vas! Malo morgen, kako je jučer rekao Kalmeta", kazala je Kolinda jučer o svom protukandidatu na izborima, s kojim se bori za iste glasove na desnici.

Osim toga, Kolinda je prozvala Škoru jer je početkom devedesetih otišao u Sjevernu Ameriku, što je prilično legitimno jer je riječ o osobi koja nije sudjelovala u ratu, ali je istom tom ratom posvetila više-manje cijelu glazbenu karijeru.

No, napadajući Škoru, Kolinda je pretjerano naglasila vlastitu ulogu početkom devedesetih.

"Došla je moja američka obitelj i rekla dođi s nama, tu će biti rata, a ja sam rekla da ostajem. Umjesto da sam sa svojih 6 jezika koje znam radila za UNPROFOR za 1000 maraka, ja sam zarađivala ravno 90 maraka mjesečno u Ministarstvu obrazovanja i tehnologije, prešla u Ministarstvo vanjskih poslova za 200 maraka i skupa smo se borili za priznanje. Pogledajte danas Kosovo i vidjet ćete koliko je to teško. Neka nitko ne minorizira ulogu svih nas koji smo ovdje radili, dok je netko pjevao u Americi i zarađivao veliki novac", rekla je predsjednica.

Što je ona točno radila za priznanje Hrvatske?

Dakle, Kolinda kaže da je ostala u Hrvatskoj i da se borila za priznanje. Iako ne kaže konkretno da se radi o međunarodnom priznanju, dakle o nečemu o čemu ovisi svaka mlada država, predsjednica ipak daje naslutiti da je baš na to mislila jer već u sljedećoj rečenici spominje Kosovo.

I tu se javlja problem.

U njenoj biografiji na stranici predsjednica.hr stoji da je u Ministarstvo vanjskih poslova, ono koje je lobiralo da se Hrvatska prizna u svijetu, došla 1993. godine. Do tada je Hrvatska bila itekako priznata zemlja.

Naime, priča o priznavanju Hrvatske već je 1992. godine bila više-manje riješena.

Hrvatsku su prve priznale Slovenija i Litva, već u ljeto 1991. godine. Problem je bio što su i te dvije zemlje bile nepriznate.

Baš na današnji dan, 11. 12. 1991. godine, Hrvatsku je priznala Ukrajina, a onda Latvija i Island.

Važno je bilo međunarodno priznanje Vatikana koje dolazi 13. 1. 1992. godine.

A onda dolazi ono najvažnije priznanje zemalja EU. Istog dana, 15. 1. 1992. godine, Hrvatsku su priznali Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Francuska, Španjolska, Nizozemska, Danska, Belgija, Irska, Luksemburg, Portugal...

Sljedećih dana i mjeseci Hrvatsku su priznale brojne druge svjetske zemlje, a važno priznanje dogodilo se 7. 4. 1992. godine, kad je Hrvatsku priznao SAD.

U Ministarstvo došla tek 1993. godine, tada je Hrvatska već bila itekako priznata

Sve se to događalo u prvoj polovini 1992. godine, a Hrvatsku je do svibnja priznalo 70-ak zemalja, uključujući većinu svjetskih sila, tako da je Hrvatska već u siječnju 1992. godine bila međunarodno priznata država.

Kolinda je u Ministarstvo vanjskih poslova došla 1993. godine pa se postavlja pitanje što je točno radila za priznanje Hrvatske, s obzirom na to da je većina zemalja Hrvatsku već priznala.

No, u cijeloj priči je još i problematičnije što Kolinda nije objasnila što je točno radila i ponudila neki konkretni dokaz kojim bi opravdala svoje riječi.

Pročitajte više