PREDSJEDNIK hrvatske Vlade Ivo Sanader ocijenio je u subotu da bi zajednička hrvatsko-slovenska povijesna komisija za razgraničenje imala dvojaku zadaću - osvijetliti sjajne odnose dviju zemalja i pomoći s različitim informacijama u donošenju političke odluke.
Ta povijesna komisija može, i s jedne i druge strane, upoznati širu javnost s nekim činjenicama koje nisu dovoljno poznate. Na kraju će presuditi bilo zajednički dogovor u bilateralnim odnosima ili ćemo morati na međunarodnu arbitražu, rekao je Sanader novinarima nakon subotnje sjednice HDZ-ova Predsjedništva.
Podsjetio je da su Slovenija i Austrija, te Slovenija i Italija imale zajedničku komisiju i upitao zašto je ne bi imale i Slovenija i Hrvatska. Dobra volja s obje strane vidjela se i u tome da je slovenska strana vrlo dobro prihvatila prijedlog o zajedničkoj sjednici vlada u Hrvatskoj.
Rad povijesne komisije neće biti opterećen. On može samo donijeti pozitivne pomake u smislu rasvjetljavanja naših odnosa, ocijenio je Sanader.
No, zašto bi Hrvatskoj trebala povijesna Komisija za granice sa Slovenijom, čak niti iz ovoga što je rekao Sanader, nije jasno. Podsjetio bih ovdje na ono što mi je nedavno rekao predsjednik Mesić u razgovoru za ljubljanski list Dnevnik.
Predsjednik je kazao da pokušaj da se otvorena pitanja riješe u paketu nije uspio (to je ono što su pokušali uraditi Račan i Drnovšek) i da se zato svako pitanje mora rješavati posebno. Pitanje granica na kopnu, kazao je, riješila je Badinterova komisija utvrđujući granice bivših republika.
Granica na moru, znamo, nije bila utvrđena između republika. Zato Mesić predlaže Slovenskoj Vladi da se formira komisija, ali ne za povijesna pitanja, jer su za Mesića, ona jasna, već da se najprije identificira svaki metar granice na kopnu kako bi, nakon toga, bilo lakše utvrditi granicu na moru.
Upitan očekuje li da će se Slovenija, sada u Europskoj uniji, postaviti prema Hrvatskoj tvrdo onako kako se Italija bila postavila prema Sloveniji dok ona nije bila u Uniji, Mesić je rekao da to ne očekuje jer susjedna država zna da treba poštivati pravni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Zašto onda sada govor o komisiji za povijesna pitanja ako su kopnene granice, ako je vjerovati predsjedniku Mesiću, jasne? Doduše, granice nisu uvijek najpravednije, ali one su činjenice koje treba poštivati. Ako Slovenija bude bila zadovoljna prolaskom kroz hrvatsko more do otvorenog mora a da nitko njene brodove ne dira, i tako bude do našeg ulaska u EU problem na moru bi mogao biti riješen.
No, opravdano je sumnjati u to što bi ta komisija mogla staviti na stol između dviju delegacija i, bude li došlo do međunarodne arbitraže, hoće li njena otkrića biti za Hrvatsku nezgodna. Želim reći: pohvalno je što Sanader prema slovenskim političkim partnerima pokazuje dobru volju i duh dijaloga i suradnje. Ali javnost ima pravo provjeriti ono što hrvatski premijer govori: da će ta komisija samo upoznati širu javnost s nekim činjenicama koje nisu dovoljno poznate.
I važno je kakav će biti Mesićev stav prema mogućnosti da ta komisija, jer o tome je ovdje riječ, kao slučajno ne stane revidirati ono što je utvrdila Badinterova komisija a potvrdila međunarodna zajednica kada je Sloveniju i Hrvatsku prihvatila i priznala kao suverene i samostalne države, dakle kao entitete s jasno definiranim granicama. Barem na kopnu.
Drago Pilsel