Damir Magaš, rektor Sveučilišta u Zadru, potvrdio je da su pripreme za takav studij u Zadru u tijeku, ali nije mogao točno navesti njegov naziv. "Svakako ćemo se više pozabaviti kršem, napose njegovu istraživanju", dodao je.
Pročelnik studija geografije na zagrebačkom PMF-u Zoran Curić izjavio je da će od jeseni na tom studiju biti uveden predmet geografija krša.
"Ne mogu u ovom trenutku reći u koju će godinu studija biti uvršten, ali program je oblikovan i bit će prihvaćen po promjenama koje donosi Bolonjska deklaracija", izjavio je.
Do sada su taj predmet njegovala samo dva studija - geologije na PMF-u u Zagrebu (geologija i hidrogeologija krša) te Šumarski fakultet u Zagrebu (šumske melioracije krša).
Krš je proučavan i u drugim kolegijima ali nije bio središnje pitanje, kaže Perica. Samo nekoliko stotina metara od nas, na slovenskom dijelu dinarskog krasa, znanost i nastava o krasu dosegnula je svjetski vrh, dodao je, podsjetivši kako je krš poseban okoliš, koji obuhvaća oko polovice površine Republike Hrvatske.
Tijekom povijesti čovjek je u njemu nalazio prirodno stanište i gospodarski ga iskorištavao, te je snažno utjecao na kraško područje. Stoga se kršem treba baviti u posebnom kolegiju, rekao je Perica.
Više od 80 posto zaliha pitke vode u Hrvatskoj nalazi se u podzemnim pukotinama dinarskoga krša, po kojoj je Hrvatska jedna od bogatijih zemalja u Europi, a također je vrlo bogat biološkom raznolikosti.
Priloge razvoju znanosti o kršu u Hrvatskoj osobito su dali geomorfolog Josip Roglić, geolog Milan Herak i paleontolog Mirko Malez.
Nedavno je u Hrvatskoj utemeljeno državno Vijeće za krš, sa zadaćom da poveže i unaprijedi istraživanja i prihvatljivo iskorištavanje krša u Hrvatskoj.
(Hina) xiluc ymc