PREGOVORI o projektima pošumljivanja koje će omogućiti zadržavanje stakleničkih plinova zapeli su u utorak na genetski preinačenim vrstama drveća, prema izjavama diplomata koji u Milanu sudjeluju na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama.
Stabla mogu, osobito dok rastu, zadržati plinove koji uzrokuju staklenički učinak, napose CO2, a onda ih ispustiti u atmosferu.
Protokol omogućuje visokorazvijenim zemljama da ulažu u "čiste" poslove na jugu i unovče količine plinova koje zahvaljujući tome nisu ispuštene u atmosferu.
Odluka o uvrštavanju projekata pošumljivanja i obnove šuma u "Sustav čistog razvoja" (CDM) donesena je na konferencijama u Bonnu (srpanj 2001.) i u Marakešu (studeni 2001.) koje su spasile protokol iz Kyota pošto ga je nekoliko mjeseci ranije odbacio predsjednik George W. Bush.
Glavne strane u pregovorima, Europljani, druge sjeverne zemlje i skupina G-77 (zemlje u razvoju) dogovorile su se u Milanu o "nestalnosti" šumskih projekata i o davanju ulagačima "privremenih emisijskih zajmova".
Sada se postavlja pitanje hoće li se u zemljama u kojima će se realizirati ti zajmovi moći saditi neendemske vrste, napose genetski preinačeno drveće (OGM) koje bi trebalo potaknuti njihov rast.
Prema mišljenju diplomata, tijekom dana trebao bi se, na svaki način, postići dogovor kako se tim pitanjem ne bi morali baviti ministri okoliša koji će u srijedu i u četvrtak u Milanu sudjelovati u dvjema raspravama.
Dogovor među pregovaračima trebao bi se potvrditi na općoj sjednici u petak kojom će se završiti konferencija koja je počela s radom 1. prosinca. Europljani drže da je dogovor nužan i da će u protivnom protivnici protokola iz Kyota u Rusiji dobiti dodatne argumente.
Stupanje protokola na snagu ovisi o prihvaćanju Rusije, jer su Amerikanci odustali zbog pravila o ratifikaciji sporazuma.
(Hina) vrad dgk