MAĐARSKA "nije privlačna zemlja" za doseljenike, konstatirali su mađarski mediji u osvrtu na podatke o doseljavanju koje je objavio Središnji ured za statistiku.
Doseljavanje mađarskih manjina iz susjednih u matičnu zemlju usporeno je a na priljev doseljenika utječu i strože mjere kojima zapadna Europa nastoji smanjiti broj doseljenika, primjećuju mađarski listovi.
Tako je 2005. mađarska vlada primila 12 tisuća zahtjeva za dozvolu boravka te 1600 do 2000 zahtjeva za dodjelu azila. Usporedbe radi, 1990-ih je godina broj zahtjeva za azilom dosezao i 10 tisuća, podsjeća tjednik "Figyeloe".
Pritom bi starenje populacije zapravo zahtijevalo poticanje doseljavanja te bi na političkoj razini trebalo odlučiti treba li Mađarska doseljenike, koliko njih, iz kojih zemalja i pod kojim uvjetima bi mogli doseliti, upozoravaju listovi.
Po podacima središnjeg ureda za statistiku, u Mađarsku je u razdoblju od 1995. do 2005. doselilo 155 tisuća stranaca u statusu doseljenika, a 1. siječnja prošle godine 142.153 strana državljanina posjedovala su dozvolu boravka, doseljavanja odnosno naseljavanja. Time su stranci dosegnuli udio od 1,5 posto u populaciji Mađarske.
U navedenih 10 godina iz Rumunjske je stiglo 63 tisuća, iz Ukrajine 16 tisuća a iz Jugoslavije odnosno Srbije i Crne Gore 9.000 doseljenika, pri čemu je 75 posto njih bilo mađarske etničke pripadnosti.
Iz članica Europske unije doselilo nešto više od 10 tisuća osoba, pri čemu je 3.584 njih doselilo iz Njemačke, 1467 iz Velike Britanije a 1214 iz Francuske. Iz SAD-a je doselilo 3003 doseljenika.
Što se pak tiče azijskih zemalja, ured za statistiku napominje da se ni u kom slučaju ne može govoriti o "azijskoj invaziji", navodeći brojku 14 tisuća doseljenika iz zemalja Dalekog Istoka. Pri tome je njih 5.253 stiglo iz Kine, 1.438 iz Vijetnama a 1.204 iz Japana.