MINISTARSTVO financija na čelu sa Zdravkom Marićem odustalo je od smanjenja poreza na dodanu vrijednost s 25 na 24 posto, što bi smanjilo proračunske prihode za oko dvije milijarde kuna. Obrazloženje za to odustajanje bilo je da se neće imati novca za povećanje plaća, no danas predstavljen prijedlog proračuna za 2020. godinu pokazuje da je prostora za smanjenje tog poreza itekako bilo jer je proračun, kao i svake godine, znatno porastao.
Silovit rast prihoda državnog proračuna
Prihodi državnog proračuna sljedeće godine rastu na 145,1 milijardu kuna, što je za 9 milijardi kuna više u odnosu na plan za 2019. godinu ili za oko 7,4 milijarde u odnosu na novi plan za 2019., kako je vidljivo iz tablice. No, vlada i Marić smatraju da nisu mogli smanjiti PDV jer bi izgubili dvije milijarde kuna.
Ukupni prihodi od poreza prema planu za 2019. iznosili su 78,5 milijardi kuna. Kako se proračun očito punio bolje od očekivanja, prema novom planu za ovu godinu prihodi od poreza iznosit će 81,5 milijardi kuna, dok je plan za sljedeću godinu čak 84,1 milijardu kuna. Znači poreznici očekuju da će sljedeće godine naplatiti čak 5,5 milijardi kuna više nego što je bio plan za 2019., što također pokazuje koliki je bio prostor za smanjenje poreza, kada bi javni sektor obuzdao rast svojih troškova.
Vlada je komotno mogla smanjiti PDV na 23 posto a da se to uopće ne osjeti u proračunu
Što se tiče samog poreza na dodanu vrijednost, planom za 2019. bilo je predviđeno da će se on prikupiti u iznosu od 51,7 milijardi kuna. Novi planom predviđen je iznos od 54 milijarde kuna, a prema planu za sljedeću, 2020. godinu prihodi od tog poreza trebali bi iznositi 55,9 milijardi kuna. Što znači da će sljedeće godine prihodi od PDV-a porasti za 4,2 milijarde kuna. Prema sadašnjoj projekciji prihoda, vlada ga je komotno mogla smanjiti na 23 posto, bez da bi se to osjetilo u proračunu.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2020 planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je za sedam milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2019. Rashodi za zaposlene su u padu za 6,3 milijarde kuna te iznose 22,8 milijardi kuna, no to je samo zbog promjene metodologije, jer se 8,4 milijarde kuna za zaposlene u osnovnim i srednjim školama knjiži na stavci “pomoći unutar općeg proračuna” jer su za škole zadužene lokalne jedinice. Realno, rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna, u odnosu na 2019.
Kao što vidimo iz priloženih brojki, proračun i daljnje nastavlja rasti, iako se broj stanovnika koje javni sektor servisira - smanjuje. Iako je zbog ekonomskog rasta sada idealna prilika za sve moguće vrste racionalizacija javnog sektora, i bezbolno smanjenje poreza, to se i dalje ne događa.