Foto: Index
MINISTAR financija Zdravko Marić danas je predstavio prijedlog porezne reforme koja bi napokon trebala, barem djelomično, rasteretiti plaće ali i poduzetnike te donekle pojednostaviti i modernizirati porezni sustav.
Hrvatska ima visoko porezno opterećenje rada, kojim su najpogođeniji stručnjaci konkurenti na međunarodnom tržištu i zbog toga imaju, za naše pojmove, visoke plaće.
Porezno rasterećenje visokih plaća
Prema dosadašnjem sustavu, najviša stopa poreza od 40 posto počinjala je već na plaći od 13200 kuna, a to je plaća koju imaju mnogi IT stručnjaci, liječnici, razni inženjeri, koji su takvim porezom bili kažnjeni zbog svog konkurentnog znanja i vještina.
Prema novom prijedlogu poreznog sustava, dohodak će se oporezivati po dvije stope - plaće do 17500 kuna po stopi do 24 posto, a iznad tog iznosa porez bi trebao iznositi 36 posto.
Također, osobni odbitak, odnosno dio plaće koji se ne oporezuje, podiže se na 3800 kuna. Povećani su i odbici za djecu, pa je tako odbitak za prvo dijete povećan s 1300 na 1750 kuna, za drugo s 1820 kuna na 2500, a za treće s 2600 na 3500 kuna.
Napravili smo simulaciju efekata poreznih promjena na neto plaću. Prema našim izračunima osoba s jednim djetetom i zagrebačkim prirezom od 18 posto, koja je do sada imala neto plaću od 5600 kuna, što je približno prosjek RH trebala imati povećanje plaće za 186,85 kuna.
Osoba s neto plaćom od 10 tisuća kuna imat će 226,25 kuna veću plaću, dok će osoba s plaćom od 20 tisuća kuna imati povećanje 1.705,26 kuna. Za osobe s nižim plaćama, konkretno u našem izračunu s plaćom od 3500 kuna, koje ni do sada nisu bile oporezovane, logično – nema promjena.
Simulacija promjene plaća nakon1.1.2017. ( Prirez Zagreb 18%, jedno dijete)
Prema procjenama Ministarstva financija, nakon ovih izmjena, dodatnih 560 tisuća osoba neće plaćati porez na dohodak, ukupno 1,5 milijuna od 2,75 milijuna poreznih obveznika.
Novitet je i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka, što znači da će se prihodi zbrajati, odnosno zajedno oporezivati.
Što se tiče poreza na dohodak od imovine (npr. iznajmljivanje), kapitala i osiguranja, on će se i dalje zasebno obračunavati po stopi od 12 posto.
Ugostiteljstvo ostaje bez snižene stope PDV-a
Stopa PDV-a u Hrvatskoj od 25 posto druga je najveća u Europskoj uniji. Jedino Mađarska ima veći PDV i to 27 posto.
Trenutno su na snazi i snižene stope PDV-a od 5 i 13 posto, za koje Ministarstvo smatra da su određene prema nejasnim kriterijima.
Od 1. siječnja iduće godine snizuje se stopa PDV-a s 25 na 13 posto za inpute u poljoprivrednoj proizvodnji (sjeme, sadnice, gnojivo...), za isporuku električne energije, odvoz smeća, dječje sjedalice, a bit će manje oporezovano i umiranje jer u ovu međustopu ulazi isporuka urni i lijesova.
Ono što će mnoge neugodno iznenaditi je ukidanje snižene stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu, koja se vraća s 13 na 25 posto.
Od 1. siječnja 2018. godine sustav PDV-a bio se trebao pojednostaviti i svesti na dvije stope. Opća stopa iznosit će 24 posto, a snižena stopa 12 posto.
Mijenja se i porez na promet nekretnina koji se smanjuje s 5 na 4 posto,a cjelokupan prihod od ovog poreza ići će lokalnoj samoupravi.
Od 1. siječnja 2018. uvodi se jednostavni porez na nekretnine kojim će se zamijeniti dosadašnja komunalna naknada. Iznos tog poreza dobit će se tako da se postojeća komunalna naknada pomnoži s koeficijentom stanja i starosti nekretnine, tako da to za većinu vlasnika ne bi trebao biti preveliki financijski udar.