Ciklus od četiri opere Richarda Wagnera (1813.-1883.) prema srednjovjekovnoj germanskoj legendi o Nibelunzima postao je u zadnje vrijeme tako popularan da se i mala kazališta upuštaju u taj 16-satni maraton. Usprkos tome, sva su mjesta već rasprodana za produkciju poznatog Marijinskog kazališta koje izvodi "Prsten" od 22. - 27. siječnja u Baden-Badenu.
Samo mjesto izvedbe, divovski "Festspielhaus", drugi po veličini u Europi sa svojih 2500 mjesta, nije razlogom tom oduševljenju. Ovo je prvi put u gotovo stotinu godina da Wagnerovo remek-djelo postavljaju Rusi, i to pod palicom vatrenog Valerija Gergijeva. Prethodno se Marijinsko kazalište bavilom izvedbom "Rajnskog zlata", "Valkire", Siegfireda" i "Sumraka bogova" davne 1914. godine.
Produkcija Marijinskog kazališta već je oduševila kritičare na Festivalu bijelih noći prošlog ljeta u Sankt Peterburgu.
"Baden-Baden kao novi Bayreuth, zašto ne?", piše ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung, spominjući bavarski grad koji svake godine organizira festival isključivo posvećen Wagnerovoj glazbi.
Iako su ruski pjevači posuđeni sa svih strana, glavni pokretač spektakla je Gergijev, umjetnički direktor Marijinskog kazališta od 1996. godine.
Projekt je na početku bio povjeren Nijemcima Johannesu Schaafu i Gottfriedu Pilzu 1999. godine, no obojica su nakon početnih radova na "Rajnskom zlatu" i "Valkiri" odustali.
Moskovski redatelj Vladimir Mirzojev i ruski scenograf Georg Cipin pozvani su u pomoć 2000. da bi dovršili rad na "Siegfriedu" i "Sumraku bogova".
Gergijev je konačno zajedno sa Cipinom malo izmijenio rad prethodnika, posebice scenografiju prve dvije opere. Rezultat je osvježavajuća alternativa tradicionalnim produkcijama "Prstena" koje se ponavljanu od 1960-ih godina.
Ruski utjecaj nije nešto novo za grad Baden-Baden, gdje su carevi dolazili u toplice u 19. stoljeću, zajedno sa svojim glazbenicima i umjetnicima, među kojima su bili Dostojevski i Turgenjev.
(Hina) pgo bnš