Mediteranska prehrana sastoji se od voća, povrća, ribe, maslinova ulja i vrlo malo mesa, i povezana je s niskom stopom srčane bolesti.
Znanstvenici su u najnovijoj studiji pratili prehrambene navike 3.000 muškaraca i žena u Grčkoj, u dobi između 18 i 89 godina, koji nisu bolovali od kardiovaskularnih bolesti.
Što su više prakticirali mediteransku prehranu, to im je bila niža razina upala za koju posljednja ispitivanja kažu da igra ključnu ulogu u razvoju srčane bolesti.
Neki su stručnjaci nagađali da su za to odgovorni drugi čimbenici, kao što je tjelovježba ili manji stres u mediteranskim zemljama.
No Demosthenes Panagiotakos sa Sveučilišta Harokopian u Ateni kaže da njegova teza stoji čak i kada se uzmu u obzir razlike u težini, fizičkoj aktivnosti, dob, spol i razina obrazovanja.
"Učinci ove prehrane neovisni su", ustvrdio je Panagiotakos i zaključio kako su pozitivni učinci za srce rezultat ukupne prehrane, a ne samo pojedinih namirnica.