Nedopustivo je da zakone piše administracija bez da u tome sudjeluju oni koji rade i upravljaju slobodnim zonama. A ona (birokracija) to radi ili namjerno ili iz neznanja, ali u oba slučaja "moraju otići s tog posla". Nije bit financijaša samo kako će se puniti proračun, niti je carina za punjenje proračuna, jer bez proizvodnje i zapošljavanja nema punjenja, kaže predsjednik. Odbacio je i prigovore da su slobodne zone skladišta, da se tu šverca i sl. jer je vidljivo da je riječ o proizvodnji.
Zato se mora izvršiti pritisak na birokrate koji "ne znaju ništa o tome". Ako je zakonski tekst prihvatljiv u prvom čitanju, kako je moguće da Konačni prijedlog zakona o slobodnim zonama dođe u proceduru nakon šest mjeseci, što znači prekoračenje roka, i to još izmijenjen tako da je neprihvatljiv Udruzi i onima koji proizvode. Ako je takav treba ga baciti, jer "ne može vam soliti pamet netko tko o tome nema pojma", kaže Mesić. Ujedno pita tko će već jednom biti odgovoran za takve situacije, prekoračenja roka, štetne izmjene i sl, izričući uvjerenje da se to radi namjerno.
Treba dati struci da napiše postavke zakona, a ministarstvo (gospodarstva) ga treba oblikovati, smatra Mesić uspoređujući to i sa zdravstvom ili pak obrazovanjem.
Hrvatska može uspjeti sa slobodnim zonama u kojima se može zaposliti desetke tisuća ljudi. Tomu mora pridonijeti zakon koji će biti najbolji i najprivlačniji u Europi za ulaganja u slobodne zone.
Predsjednica Strukovnog udruženja koncesionara i korisnika svih slobodnih zona "Hrvatske slobodne zone" Dubravka Maras je izvijestila da se Konačnim prijedlogom zakona o slobodnim zonama "u svim bitnim elementima derogira institut slobodne zone i eksteritorijalnosti". Taj tekst radikalno odstupa od onog iz prvog čitanja zakona, a Udruga traži da se povuče iz procedure.
Predsjednik je obišao dva proizvodna pogona, Feroimpexa te EuroCabel Grupe. Njihovi čelni ljudi, Zoran Legac i Goran Bralić, izvijestili su predsjednika Mesića o poslovanju naglasivši da je "predlagač zakona Ministarstvo gospodarstva, ali je ipak carina ta koja drži rampu", te da je problem prenormiranost procedure.
Feroimpex proizvodi sa 70-ak zaposlenih prstene za konusno-valjkaste ležajeve za koncern FAG iz Austrije, dok Eurocabel, sa 70 zaposlenih, proizvodi kabele za građevinarstvo vrijedne 80 milijuna kuna, od čega se 80 posto prodaje na tržištu EU, a ostalo na tržištima bivše Jugoslavije. Najavljena su i nova ulaganja kojima će se osigurati udvostručenje kapaciteta i broja zaposlenih.
Sastanku su bili nazočni i predstavnici slobodnih zona Vukovar i Split, Josip Galić i Vicencije Biuk, koji su također istaknuli da sve zone imaju iste, administrativne, probleme.